Srčani zastoj često se doživljava kao događaj koji nastupa potpuno iznenada, bez ikakvog upozorenja. Ipak, istraživanja ukazuju na to da kod dela ljudi telo može poslati signal upozorenja nekoliko sati pre nego što srce prestane da radi. Posebno je važno što se najčešći simptom razlikuje kod muškaraca i žena.
Novo saznanje moglo bi biti značajno za pravovremeno reagovanje, jer upravo nekoliko minuta može napraviti ogromnu razliku kada je u pitanju preživljavanje srčanog zastoja.
Kod muškaraca se najčešće javlja bol u grudima, a kod žena nedostatak vazduha
Istraživanje objavljeno 2023. godine u časopisu Lancet Digital Health pokazalo je da se kod pojedinih osoba simptomi upozorenja mogu pojaviti u periodu od 24 sata pre iznenadnog srčanog zastoja.
„Čak 50 odsto muškaraca i žena prijavljuje ove simptome upozorenja pre srčanog zastoja“, kaže autor studije Sumeet Chugh, MD, medicinski direktor Centra za poremećaje srčanog ritma pri Odeljenju za kardiologiju za The Healthy.
Kod muškaraca je najčešći upozoravajući simptom bio iznenadan bol u grudima, dok se kod žena češće javlja znenadna otežana respiracija, odnosno osećaj nedostatka vazduha.
Šta se zapravo događa tokom srčanog zastoja?
Srčani zastoj nastaje kada srce iznenada prestane da pumpa krv kroz organizam. Najčešće je povezan sa ozbiljnim poremećajem srčanog ritma koji onemogućava normalan rad srca.
Važno je razlikovati srčani zastoj od srčanog udara. Iako se ova dva pojma često koriste kao sinonimi, reč je o različitim stanjima.
Srčani udar nastaje kada je protok krvi do dela srčanog mišića blokiran, dok kod srčanog zastoja srce prestaje da efikasno pumpa krv. Srčani udar može biti jedan od uzroka srčanog zastoja, ali nije isto što i zastoj.
Jedan od prvih znakova srčanog zastoja jeste iznenadni gubitak svesti. Osoba tada ne reaguje i ne diše normalno, zbog čega je neophodno odmah pozvati hitnu pomoć i započeti mere oživljavanja.
Istraživanje pokazalo da simptome mnogi ignorišu
Istraživači su analizirali podatke osoba koje su doživele iznenadni srčani zastoj u dve oblasti Sjedinjenih Američkih Država – okrugu Ventura u Kaliforniji i Portlandu u Oregonu.
Posebno su posmatrali simptome koji su se javljali tokom 24 sata pre srčanog zastoja, a zatim ih uporedili sa simptomima ljudi koji su takođe potražili hitnu medicinsku pomoć, ali nisu doživeli srčani zastoj.
U kalifornijskom delu istraživanja, među 823 osobe čiji su srčani zastoj zabeležili prolaznici ili ekipe hitne pomoći, približno polovina imala je najmanje jedan karakterističan simptom tokom prethodnog dana. Sličan obrazac primećen je i u istraživanju sprovedenom u Oregonu.
Posebno zabrinjava činjenica da većina ljudi nije odmah potražila pomoć.
Pozivanje hitne pomoći može napraviti ogromnu razliku
Prema nalazima istraživanja, samo oko 20 odsto osoba koje su imale simptome upozorenja pre srčanog zastoja pozvalo je hitnu pomoć.
„Većina ljudi jednostavno ignoriše ove simptome, ali pozivanje hitne pomoći može spasiti život“, kaže dr Chugh i dodaje da samo 20 odsto ljudi koji su imali ove simptome pre srčanog zastoja pozvalo je hitnu pomoć, ali njihove šanse za preživljavanje bile su šest puta veće nego kod 80 odsto onih koji to nisu učinili.
To pokazuje koliko je važno ne čekati da simptomi postanu intenzivniji ili da sami prođu, posebno kada se pojave naglo i bez jasnog razloga.
Šta je infarkt, a šta srčani zastoj?
Stručnjaci, ipak, upozoravaju da ne treba svaki bol u grudima ili nedostatak vazduha automatski tumačiti kao najavu srčanog zastoja.
Na pojavu simptoma treba gledati u širem kontekstu, uzimajući u obzir i druge faktore rizika. Među njima su visok krvni pritisak, dijabetes, postojeća srčana oboljenja i drugi zdravstveni problemi koji mogu povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Ipak, iznenadan bol u grudima, nagla otežana respiracija, gubitak svesti ili drugi ozbiljni simptomi zahtevaju hitnu medicinsku procenu, naročito kod osoba koje već imaju srčano oboljenje.
Svaki minut može biti presudan
Kada dođe do srčanog zastoja, vreme je od presudnog značaja. Bez pravovremene pomoći, šanse za preživljavanje brzo opadaju.
Zato stručnjaci naglašavaju značaj kardiopulmonalne reanimacije, odnosno CPR-a, koju mogu započeti i osobe koje se zateknu na mestu događaja. Upotreba automatskog eksternog defibrilatora (AED), kada je dostupan, takođe može biti od velike pomoći.
Upravo brza reakcija i pravovremena medicinska intervencija imali su važnu ulogu u preživljavanju poznatih slučajeva srčanog zastoja, među kojima su i slučajevi košarkaša Broni Džejms i NFL igrača Damara Hamlina.
Ne ignorišite ono što vam telo govori
Iako srčani zastoj zaista može nastupiti bez prethodnih simptoma, istraživanja pokazuju da kod značajnog broja ljudi ipak postoje određeni znaci upozorenja.
Zato iznenadne i neuobičajene tegobe, naročito **bol u grudima kod muškaraca ili iznenadni nedostatak vazduha kod žena**, ne bi trebalo olako shvatiti. Pravovremeno obraćanje lekaru ili hitnoj službi može biti odlučujuće.
Najvažnije je reagovati na vreme, a ne čekati da simptomi nestanu sami od sebe.