Pametno upravljanje novcem dolazi tek sa nemaštinom i ciljevima za budućnost. Kada se desi da vam zafali neki mesec za hranu ili drugu potrepštinu znate da se više tako nešto ne sme ponavljati i postajete obazriviji prilikom trošenja.
Takva je bila i priča jedne starije Jevrejke, ona pokazuje da bogatstvo nije uvek ono što nosimo na sebi — već ono što smo tokom života naučili da čuvamo i pametno trošimo.
Kada su je pitali kako joj uspeva da uvek sebi priušti šta joj je neophodno, samo se osmehnula: „Novac nije ono što je u novčaniku. Novac je ono što ne bacate.“. Ova fraza je imala mnogo više smisla nego mnoge moderne knjige o bogatstvu.
1. Obratite pažnju na svaki dinar
Brojanje svakog dinara nije pohlepa, već poštovanje prema radu.
„Onaj ko broji, ne plaši se kraja meseca.“
Brojanje novca ne znači život u strahu i uskraćivanje sebi svega. To znači razumevanje gde on ide.
Kada osoba ne obraća pažnju na svoje troškove, novac postaje kao voda: bio je tu, a sada ga nema. Kafa, dostava, slučajna kupovina, još jedna „snižena“ stavka – svaki trošak deluje mali, ali zajedno mogu pojesti značajnu količinu.
Postoji jednostavna istina:
„Ako vi ne upravljate novcem, on će upravljati vama.“
Finansijski red ne počinje visokom platom, već navikom primećivanja.
2. Imajte na umu zašto trošite pare
Cilj nije samo „želim to“, već nešto na šta ne trošite male količine novca.
„Ako nemate svoj cilj, završićete radeći za tuđi.“ – Napoleon Hil
Kada osoba nema sopstvene ciljeve, veoma je lako prodati joj tuđe snove. Novi telefon, skup automobil, modernu odeću, stan veći nego što im je zaista potreban.
A kada se pojavi pravo „zašto“, mnoge stvari odjednom postaju manje važne.
Starija žena je mogla da se odrekne kupovine danas jer je znala šta štedi za sutra. I to se nije osećalo kao uskraćivanje. Bio je to izbor.
Možda je to suština finansijske slobode odraslih: ne zabranjivati sebi sve, već razumeti zašto kažete „ne“ jednoj stvari, a „da“ drugoj.
3. Ljudi se dobrovoljno zadužuju
„Kada uzimate, tuđe su; kada dajete, vaše su.“ - Stara jevrejska poslovica
Postoje kupovine koje donose radost nekoliko dana, ali obaveze koje slede ostaju godinama.
Zato su ljudi stare škole često više voleli da čekaju. Čak i ako se stvar pojavi kasnije, bar bi bila njihova.
Jedna starija žena imala je još jedan znak koji je visio u njenoj kuhinji:
„Kredit je kao rupa u šerpi: koliko god da sipate, sve curi.“
Može se raspravljati sa ovim pristupom, ali on sadrži važnu ideju: stalni život u dugovima lišava osobu osećaja sigurnosti.
4. Svaki dinar uložen u obrazovanje nije protraćen
„Obrazovanje je ono što ostaje kada je sve ostalo izgubljeno.“ – Albert Ajnštajn
Možete izgubiti posao, preseliti se u drugi grad ili izgubiti svoj uobičajeni izvor prihoda. Ali vaše znanje, vaša profesija i vaša sposobnost da razmišljate i učite ostaju sa vama.
Nije slučajno što se u starim porodicama obrazovanje doživljavalo gotovo kao porodično nasleđe.
Jedan jevrejski deda je rekao:
„Ako ne čitate knjige, služite nekome ko čita.“
Oštro rečeno, ali veoma tačno.
5. Štedljivost nije škrtost, već pripravnost za budućnost
„Ne bacajte – trebaće vam. Ako vam nije trebalo – bili ste spremni.“
Danas se navika skladištenja tegli, kesa i starih stvari ponekad ismeva. Ali iza ove navike često nije bio strah, već sećanja na vreme kada je nabavka osnovnih stvari bila teška.
Štedljivost ne mora biti dosadna.
To je sposobnost da ne bacate hranu, da ne kupujete petu identičnu stvar, da ne menjate nešto što funkcioniše samo zato što se pojavio novi model.
Sposobnost da brinete o onome što imate neverovatno menja vaš stav i prema novcu i prema životu.
6. Poznanstva sa kvalitetnim ljudima se uvek isplate
„Ako znate kome da se obratite, nećete se izgubiti.“
Ponekad jedan dobar savet može da vam uštedi više novca nego najbolji dogovor.
Lekar koga poznajete može vam reći gde se zaista isplati ići. Iskusna osoba može vas upozoriti na loš dogovor. Neko drugi može blagovremeno reći: „Ne upuštajte se u ovo.“
Generalno je čoveku lakše živeti kada ne pokušava da sve izdrži sam.
7. Ko pita, taj ne skita
Znanje kako da postavljate pitanja nije slabost, već način da uštedite godine.
„Pitajte one koji znaju - nećete izgubiti ni novac ni vreme.“
Postoji čudan ponos: „Sam ću shvatiti.“ Ponekad to dolazi po veoma visokoj ceni.
Pogotovo kada su u pitanju krediti, velike kupovine, renoviranja, investicije ili dokumenti.
Inteligentna osoba nije neko ko sve zna. Umesto toga, ona razume gde se njeno znanje završava i odmah se obraća nekome ko zna više.
8. Obavezno prvo ostavite novac sa strane
Odvajanje na stranu nije ostatak, već obaveza
„Plati sebi - to je prva stvar koju vas pametni ljudi nauče.“
Dobili smo novac - prvo smo nešto odvojili, pa tek onda počeli da odlučujemo šta možemo da potrošimo.
Čak i ako je u pitanju mala suma, nije bitna samo veličina ušteđevine. Sama navika je važna.
Jer novac koji ostane „ako nešto ostane“ obično ne ostaje.
A novac, koji je unapred imao mesto, postepeno se pretvara u slobodu.
9. Ceni svoj rad isplaćen kroz novac
„Ako ti ne ceniš svojih 100 dinara, niko drugi neće.“
Stara Jevrejka se nije stidela popusta, nije smatrala ponižavajućim kupovati jeftinije i nije pokušavala da impresionira ljude kojima uopšte nije bilo stalo do njenih finansija.
Znala je jednu jednostavnu stvar: svaka novčanica je nekada bila deo nečijeg rada.
I zato je govorila:
„Ako možeš, štedi. Ako si uštedeo, ne troši. Ako si potrošio, investiraj mudro.“
Možda je to razlog zašto finansijska stabilnost uopšte ne počinje bogatstvom.
Počinje od trenutka kada čovek prestane da tretira novac kao nešto što samo dolazi i nestaje.
10. Život u okvirima mogućnosti
Možeš malo zaraditi i živeti udobno. Ili možeš zaraditi nekoliko puta više i stalno sa nestrpljenjem čekati svoju platu.
Jer pravo blagostanje nije broj nula. To je prilika da se jednog jutra probudiš i shvatiš: mogu to da podnesem, čak i ako se danas desi nešto neočekivano.
I možda najsažetija misao ovde pripada Bendžaminu Frenklinu:
„Čuvaj svoj novac, a on će se brinuti o tebi.“
Ovde nema obećanja bogatstva. Postoji nešto mnogo vrednije: navika da se ne izda sopstveni rad.
Stil / Dzen