Kada se govori o dugovečnosti, malo koje mesto na svetu izaziva toliko interesovanja kao japansko ostrvo Okinava. Upravo ovde živi veliki broj ljudi koji dožive duboku starost, a mnogi od njih i u devedesetim ili stotim godinama ostaju pokretni, samostalni i aktivni.
Stručnjaci smatraju da ne postoji jedna tajna dugog života, već spoj ishrane, fizičke aktivnosti, društvenih odnosa i životne filozofije. Iako genetika igra određenu ulogu, svakodnevne navike stanovnika Okinave često se navode kao jedan od razloga njihove dugovečnosti.
U nastavku su neke od navika koje ih izdvajaju.
1. Prestaju da jedu pre nego što se potpuno zasite
Jedna od najpoznatijih životnih filozofija na Okinavi naziva se „hara hači bu“, što znači da se jede dok se ne oseti oko 80 odsto sitosti.
Umesto da nastave sa jelom dok tanjir ne bude potpuno prazan ili dok ne osete težinu u stomaku, oni zastanu čim procene da su zadovoljili glad. Na taj način unose manje kalorija, a organizam lakše vari hranu.
2. Povrće je osnova gotovo svakog obroka
Na njihovom jelovniku svakodnevno se nalaze razne vrste povrća, poput slatkog krompira, kupusa, šargarepe, tikvica i zelenog lisnatog povrća.
Obroci su bogati vlaknima, vitaminima i antioksidansima, dok se prerađena hrana jede znatno ređe nego u većem delu sveta.
3. Meso jedu umereno
Za razliku od zapadnog načina ishrane, na Okinavi se meso uglavnom ne nalazi u velikim količinama na tanjiru.
Mnogo češće jedu ribu, tofu i druge izvore proteina biljnog porekla, dok su porcije mesa manje i rezervisane za pojedine obroke.
4. Svakodnevno su u pokretu
Stanovnici Okinave retko provode ceo dan sedeći. Šetnja, rad u bašti, vožnja bicikla ili lagani kućni poslovi deo su njihove svakodnevice.
Umesto napornih treninga, prednost daju umerenoj, ali redovnoj fizičkoj aktivnosti.
5. Ne žure dok jedu
Obroci nisu samo prilika da se utoli glad. Hrana se jede polako, uz razgovor sa porodicom ili prijateljima.
Takav način ishrane omogućava organizmu da na vreme registruje osećaj sitosti, pa je manja verovatnoća prejedanja.
6. Neguju bliske odnose
Na Okinavi je veoma važan osećaj pripadnosti zajednici. Mnogi ljudi čitav život ostaju povezani sa prijateljima i komšijama, međusobno se posećuju i pomažu jedni drugima.
Brojna istraživanja pokazuju da kvalitetni društveni odnosi mogu doprineti boljem mentalnom zdravlju i manjem osećaju usamljenosti u starosti.
7. Svakog dana pronalaze razlog za radost
U japanskoj kulturi često se pominje pojam „ikigai“, koji označava osećaj svrhe i razlog zbog kojeg čovek svakog jutra ustaje iz kreveta.
Za nekoga je to porodica, za drugoga bašta, umetnost, posao ili pomaganje drugima. Upravo taj osećaj ispunjenosti mnogi smatraju važnim za očuvanje psihičkog zdravlja.
8. Stres pokušavaju da drže pod kontrolom
Iako ni njihov život nije bez problema, stanovnici Okinave nastoje da pronađu vreme za odmor, druženje i aktivnosti koje ih opuštaju.
Šetnja pored mora, rad u vrtu ili nekoliko trenutaka tišine deo su njihove svakodnevice.
9. Hranu doživljavaju kao saveznika zdravlja
Na Okinavi se hrana ne posmatra samo kao izvor energije, već i kao način očuvanja zdravlja.
Na trpezi se često nalaze fermentisane namirnice, soja, alge, zeleni čaj i voće, dok su gazirana pića i industrijski slatkiši znatno ređi nego u mnogim drugim zemljama.
Dugovečnost nije samo pitanje genetike
Iako nijedna navika sama po sebi ne garantuje dug život, način života stanovnika Okinave pokazuje koliko male promene mogu doprineti boljem zdravlju. Umerenost u ishrani, svakodnevno kretanje, kvalitetni međuljudski odnosi i pozitivan pogled na život čine osnovu njihove svakodnevice.
Upravo zato Okinava i dalje ostaje jedno od najpoznatijih mesta na svetu kada je reč o dugovečnosti i zdravom starenju.