Letnji meseci donose opuštanje, putovanja i boravak na suncu, ali istovremeno kriju i jedan često zanemaren zdravstveni rizik – povećanu učestalost tromboze. Iako se ovo stanje može javiti u bilo koje doba godine, kombinacija visokih temperatura, dehidratacije i promenjenih dnevnih navika čini da upravo leti krvni ugrušci nastaju lakše nego inače.
Kako ističu lekari, problem je u tome što mnogi prve simptome ne prepoznaju na vreme, jer ih pripisuju umoru ili vrućini.
„Tokom leta dolazi do niza promena u organizmu koje zajedno povećavaju rizik od stvaranja tromba – od gušće krvi usled dehidratacije do sporijeg protoka u venama zbog toplote i manjeg kretanja“, objašnjava Domenico Valenti, istaknuti vaskularni hirurg iz Londona.
Zašto se tromboza češće javlja leti?
Glavni „krivac“ je zapravo kombinacija više faktora koji se poklapaju u istom periodu.
Pre svega, visoke temperature dovode do pojačanog znojenja i gubitka tečnosti. Kada ne nadoknadimo dovoljno vode, krv postaje gušća, što otežava njeno kretanje kroz krvne sudove.
Istovremeno, toplota širi vene, naročito u nogama, pa se krv sporije vraća ka srcu. To dovodi do zadržavanja krvi u donjim ekstremitetima i povećava šansu za stvaranje ugrušaka.
Tu su i promene u načinu života – tokom leta se često:
- više sedi (duga putovanja, odmor)
- manje kreće zbog vrućine
- konzumira manje vode nego što je potrebno
Sve to zajedno stvara idealne uslove za nastanak tromboze.
Kako zapravo nastaje tromb?
U medicini se često pominje takozvana „Virhovljeva trijada“, odnosno tri ključna faktora koji dovode do stvaranja tromba:
- usporen protok krvi
- oštećenje krvnog suda
- povećana sklonost ka zgrušavanju
Letnji uslovi direktno utiču na prva dva, a kod nekih ljudi postoji i prirodna ili stečena sklonost ka zgrušavanju, što dodatno povećava rizik.
Ko je u najvećem riziku?
Iako se tromboza može javiti kod svakoga, određene grupe ljudi treba da budu posebno oprezne:
- osobe starije od 60 godina
- oni koji imaju višak kilograma
- pušači
- osobe koje koriste hormonsku terapiju ili kontracepciju
- trudnice
- ljudi sa hroničnim bolestima (posebno malignim)
- oni koji dugo sede ili leže
Simptomi koje ne smete ignorisati
Jedan od najvećih problema kod tromboze je to što simptomi mogu biti blagi ili nejasni. Ipak, postoje znakovi koji zahtevaju pažnju.
Najčešće se javljaju u nozi i uključuju:
- otok jedne noge (retko obe)
- bol ili osećaj zatezanja, naročito u listu
- toplina na dodir
- crvenilo ili promena boje kože
Ovi simptomi se često pogrešno tumače kao umor ili posledica dugog stajanja.
Kada je stanje hitno?
Ako se deo tromba otkine i dospe u pluća, dolazi do plućne embolije – ozbiljnog i potencijalno životno ugrožavajućeg stanja.
Tada se mogu javiti:
- naglo otežano disanje
- bol u grudima
- ubrzan rad srca
- vrtoglavica ili nesvestica
- iznenadni kašalj
U ovim situacijama potrebno je odmah potražiti lekarsku pomoć.
Važna činjenica koju mnogi ne znaju
Tromboza se ponekad razvija bez gotovo ikakvih simptoma. Upravo zato lekari naglašavaju da je važno reagovati na svaku neobičnu promenu, naročito tokom leta kada su uslovi za njen nastanak povoljniji.
Kako da smanjite rizik tokom leta?
Dobra vest je da se tromboza u velikoj meri može sprečiti jednostavnim navikama:
- pijte dovoljno vode tokom dana
- pravite pauze i krećite se na svakih sat vremena tokom putovanja
- izbegavajte dugo sedenje bez pomeranja
- rashlađujte organizam i izbegavajte pregrevanje
- podižite noge kada odmarate