10 razloga zašto holesterol skače nebu pod oblake, čak i ako jedete zdravo

Holesterol je preslikač vašeg načina života. Međutim, postoje faktori koji utiču na povećanje holesterola čak i ako sve radite po propisima
10 razloga zašto holesterol skače nebu pod oblake, čak i ako jedete zdravo Foto: Shutterstock

Hranite se zdravo, vežbate umereno, spavate redovno, a analiza krvi vam pokazuje visok holesterol. Mnogi ljudi misle da visok holesterol dolazi od masne hrane i lenjosti, ali situacija je tu malo komplikovanija. 

Povišen holesterol je često uzrokovan skrivenim procesima u telu koji nemaju nikakve veze sa pljeskavicama koje volite da pojedete tu i tamo, piše Dzen.ru

Holesterol nije ono što izgleda

holesterol nije otrov ili otpadni proizvod. To je vitalna supstanca, bez koje telo ne može da funkcioniše.

Holesterol je uključen u:

  • izgradnja ćelijskih membrana,
  • proizvodnja hormona (uključujući polne i hormone stresa),
  • sinteza vitamina D,
  • formiranje žuči za varenje.

Više od 80% holesterola proizvodi vaša jetra, a ne hrana. To znači da čak i ako potpuno eliminišete jaja, pavlaku i meso, nivo holesterola može ostati visok — jer ga vaše telo samo proizvodi.

Holesterol proizvodi vaše telo, a ne hrana poput jaja, pavlake i mesa Foto: Shutterstock

I to je u redu... do određene tačke.

Problem ne nastaje od samog holesterola, već od njegovog oblika i ponašanja u krvi . Male, guste LDL („loše“) čestice su posebno opasne, jer lako prodiru kroz zid krvnog suda i izazivaju upalu. Međutim, velike, plutajuće čestice su mnogo manje štetne.

Ali ovo se danas ne meri rutinskim testovima. Stoga je važno gledati ne samo na broj već i na kontekst: kako se osećate, da li postoje drugi metabolički poremećaji i kako funkcionišu vaša jetra i štitna žlezda.

10 razloga zašto holesterol skače

Razlog br. 1: Smanjena funkcija štitne žlezde (hipotireoza)

Jedan od najčešćih, ali potcenjenih, uzroka visokog holesterola je nedovoljno aktivna štitna žlezda.

Hormoni štitne žlezde regulišu metabolizam, uključujući razgradnju masti i uklanjanje holesterola kroz jetru. Kod hipotireoze, ovaj proces se usporava, a holesterol se akumulira u krvi.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju:

  • stalni umor,
  • suva koža i kosa,
  • gubitak kose (posebno spoljašnji deo),
  • zatvor,
  • osetljivost na hladnoću,
  • povećanje telesne težine bez očiglednog razloga.

Ako imate povišen holesterol i najmanje dva ili tri od ovih znakova, obavezno testirajte TSH, slobodni T4 i TPO antitela. Čak i „subklinički“ hipotireoidizam (kada je TSH malo iznad normale, a T4 u granicama normale) može značajno uticati na vaš lipidni profil.

Poremećaj štitne žlezde uveliko utiče na holesterol Foto: Shutterstock

Razlog br. 2: Insulinska rezistencija i metabolički sindrom

Ovo je možda glavni uzrok visokog holesterola u savremenom svetu - posebno kod ljudi starijih od 35 godina.

Kada ćelije prestanu dobro da reaguju na insulin (hormon koji reguliše šećer u krvi), telo počinje da ga proizvodi sve više i više. Višak insulina stimuliše jetru da proizvodi trigliceride i „mali“ LDL — najaterogeniji tip holesterola.

Ukupni holesterol može biti normalan, ali trigliceridi mogu biti visoki, a HDL („dobar“) holesterol može biti nizak. Ovo je klasičan marker metaboličkog sindroma.

Ostali znaci:

  1. abdominalno salo (obim struka kod žena >80 cm, kod muškaraca >94 cm),
  2. skokovi pritiska,
  3. osećaj gladi 1-2 sata nakon jela,
  4. jutarnji umor uprkos spavanju,
  5. tamne mrlje na vratu ili ispod pazuha (acijanoza).

Šta treba da uradite? Proverite glikovani hemoglobin i nivo insulina na prazan stomak. Čak i ako vam je šećer u krvi normalan, nivo insulina može biti povišen.

Insulinska rezistencija kao jedan od faktora koji utiču na holesterol Foto: Profimedia

Razlog br. 3: Jetra ne može da se nosi sa tim

Jetra je glavni „čistač“ holesterola. Ona pakuje holesterol u lipoproteine i eliminiše ga putem žuči. Ako je jetra preopterećena (zbog masne jetre, toksina ili lekova), ovaj proces je poremećen.

Masna bolest jetre (FALD) je često asimptomatska, ali je praćena:

  • povećan holesterol i trigliceridi,
  • umor nakon jela,
  • težina u desnom hipohondrijumu,
  • povišeni enzimi jetre (ALT, AST).

Masna jetra je najčešće uzrokovana viškom šećera i rafinisanih ugljenih hidrata, a ne mastima. Fruktoza (koja se nalazi u zaslađenim napicima, sokovima i slatkišima) je posebno toksična za jetru.

Ultrazvuk abdomena i analiza enzima mogu pomoći u identifikaciji problema u ranoj fazi.

Nekad se jetra jednostavno ne može nositi sa preopterećenjem Foto: Shutterstock

Razlog br. 4: Hronična upala

Holesterol je deo imunog odgovora. Kad god postoji upala u telu (čak i skrivena upala), jetra povećava proizvodnju holesterola kako bi „popravila“ oštećeno tkivo.

Izvori hronične upale mogu biti:

  • bolest desni (parodontitis),
  • crevne infekcije ili disbakterioza,
  • autoimune bolesti (reumatoidni artritis, psorijaza),
  • prekomerna težina (samo masno tkivo luči proinflamatorne citokine).
  • Marker je C-reaktivni protein visoke osetljivosti (hs-CRP). Ako je povišen (>1 mg/L), čak i sa normalnim holesterolom, povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Razlog br. 5: Genetika: Familijarna hiperholesterolemija

Jedna od 250 osoba ima genetski poremećaj kod kojeg LDL receptori ne rade ispravno. Holesterol jednostavno ne može da uđe u ćelije i akumulira se u krvi.

Osobenosti:

  • veoma visok LDL od detinjstva (>4,9 mmol/l),
  • ksantelazma (žute mrlje na kapcima),
  • prevremeni kardiovaskularni događaji u porodici (srčani udar pre 55. godine kod muškaraca, pre 65. godine kod žena).

Ovo stanje zahteva specijalizovan pristup i često lekove. Ali čak i uz genetiku, način života igra ogromnu ulogu.

Genetska skolonost ka visokom holesterolu Foto: Shutterstock

Razlog br. 6: Nedostatak fizičke aktivnosti

Kretanje je prirodni regulator metabolizma lipida. Redovno hodanje, plivanje i trening snage:

  • povećati HDL („dobar“ holesterol),
  • smanjiti trigliceride,
  • poboljšati osetljivost na insulin.

Sedentarni način života smanjuje iskorišćavanje masti, a holesterol se „zaglavljuje“ u krvi. Čak i 30 minuta hodanja dnevno može smanjiti LDL za 5-10%.

Razlog br. 7: Hronični stres

Stres = kortizol. A kortizol stimuliše jetru da proizvodi glukozu i masti, uključujući holesterol. Štaviše, pod stresom ljudi češće jedu slatkiše, lošije spavaju i manje vežbaju – sve to pogoršava situaciju.

Zanimljivo je da ljudi sa visokim nivoom stresa imaju veću verovatnoću da imaju mali, gusti LDL — najopasniji tip.

Tehnike upravljanja stresom (disanje, meditacija, šetnje prirodom) nisu „luksuz“, već pravi način za poboljšanje vašeg lipidnog profila.

Stres povećava nivo holesterola Foto: Profimedia

Razlog br. 8: Nedostatak sna

Da li spavate manje od 6 sati noću? To povećava rizik od insulinske rezistencije, upale i, posledično, visokog holesterola.

Tokom dubokog sna, telo obnavlja hormonsku ravnotežu, čisti krvne sudove i reguliše apetit. Hronični nedostatak sna remeti sve ove procese.

Idealno je 7–8 sati kvalitetnog sna. Čak i dodavanje 30–60 minuta odmora noću može poboljšati rezultate testa u roku od nekoliko nedelja.

Razlog br. 9: Određeni lekovi

Brojni lekovi mogu povećati holesterol:

  • beta-blokatori (za hipertenziju),
  • diuretici (tablete za izbacivanje vode),
  • hormonski kontraceptivi,
  • kortikosteroidi,
  • neki antivirusni i psihotropni lekovi.

Ako počnete da uzimate lekove i nivo holesterola vam naglo poraste, razgovarajte o tome sa svojim lekarom. Ponekad je dovoljna promena lekova ili prilagođavanje doze.

Razlog br. 10: Starost i hormonske promene

Posle 45–50 godina, nivo holesterola prirodno raste — posebno kod žena tokom menopauze. Estrogen je pomogao u održavanju „dobrog“ holesterola i smanjenju upale. Kada estrogen opadne, ravnoteža se pomera.

Kod muškaraca, nivo holesterola obično raste do 60-65 godina, a zatim se može stabilizovati ili čak smanjiti.

Ovo nije razlog da ignorišete brojke, ali nije ni razlog za paniku. Važno je sagledati širu sliku: krvni pritisak, težinu, nivo šećera i zdravlje krvnih sudova.