Ovo su 3 simptoma da vam na vrata kuca perimenopauza: Jedan ženama posle 40. najteže pada

Perimenopauza nije bolest, već prirodna životna faza. Ipak, važno je znati da simptomi ne moraju da se „trpe“.
Nataša Bekvalac na plaži Foto: Printscreen Instagram

Perimenopauza je period koji prethodi menopauzi i može trajati godinama. Obično počinje između 40. i 45. godine, ali kod nekih žena može nastupiti ranije. U tom periodu hormoni, pre svega estrogen i progesteron, počinju da osciliraju, a telo šalje prve signale da se približava nova životna faza.

Evo tri najčešća simptoma na koje treba obratiti pažnju:

1. Neredovne menstruacije – prvi alarm

Jedan od prvih znakova perimenopauze jesu promene u menstrualnom ciklusu. Krvarenja mogu postati:

  • kraća ili duža,
  • obilnija ili oskudnija,
  • mogu se pojaviti i razmaci od nekoliko meseci između ciklusa.

Ove promene se dešavaju jer jajnici više ne otpuštaju jajnu ćeliju svakog meseca i hormonska ravnoteža počinje da se menja.

2. Valunzi i noćno znojenje – simptomi koje telo ne krije

Valunzi (iznenadni talasi toplote) i noćna znojenja spadaju u najčešće i najprepoznatljivije simptome. Nastaju zbog naglih oscilacija estrogena, što utiče na centar za regulaciju telesne temperature u mozgu.

Iako traju svega nekoliko minuta, valunzi mogu značajno remetiti svakodnevnicu, a noćno znojenje često dovodi do nesanice i hroničnog umora.

Foto: Svyatoslava Vladzimirska/Shutterstock

3. Promene raspoloženja i nesanica – ono što ženama najteže pada

Ono što većina žena posle četrdesete doživljava kao najteži simptom jesu emocionalne i psihološke promene. Oscilacije hormona utiču na neurotransmitere u mozgu, pa su česte:

  • nagle promene raspoloženja,
  • razdražljivost,
  • anksioznost ili osećaj potištenosti,
  • problemi sa koncentracijom i pamćenjem.
Foto: Shutterstock

Uz to, nesanica i loš kvalitet sna dodatno pogoršavaju emotivno stanje. Upravo ova kombinacija fizičkih i psihičkih simptoma najviše opterećuje žene u perimenopauzi.

Kako sebi pomoći?

Stručnjaci savetuju:

  • redovnu fizičku aktivnost,
  • uravnoteženu ishranu bogatu kalcijumom i vitaminom D,
  • što manje alkohola, nikotina i kofeina,
  • tehnike opuštanja (joga, meditacija),
  • razgovor sa ginekologom o mogućnostima hormonske ili prirodne terapije.