Najviše magnezijuma se nalazi u namirnicama kao što su zeleno lisnato povrće, avokado, banane, dinje, ali ima ga i u mahunarkama, ali i u orasima, semenkama. Zanimljivo je to i treba znati da ako namirnice sadrže dijetetsko vlakno, tada je najverovatnije da obezbeđuje i magnezijumom.
U slučaju da dođe do nedotatka magnezijuma u organizmu tada će se pojaviti određeni simptomi ili tegobe, stoga često nismo ni svesni da moramo naročito obratiti pažnju na balans vitamina i minerala u našem organizmu. Najčešći negativni simptomi koji nam ukazuju na nedostatak magnezijuma su: sindrom nemirnih nogu, grčevi mišića, poremećaj tj. problemi sa spavanjem, migrene, promene raspoloženja, jači simptomi PMS-a kod žena, impotencija, osteoporoza, pa čak i udar direktno na organe kao što su na primer oštećenje jetre i bubrega, kardiovaskularna obolenja, ozbiljnija oštećena koja bi bila povod za mnoge bolesti (kao što su Alchajmerova bolesti, multiple skleroza), čak i sklonost gljivičnim i bakterijskim infekcijama.
Takođe, treba znati da doziranje nije isto kada se u pitanju pol, ali i starosna dob osobe. Odraslima od 30 godine pa naviše, koje su ženskog pola potreban je unos 320 miligrama magnezijuma, a muškarcima 420, dok osobama koje su mlađe (od 18 do 30 godina) potrebno je 310 miligrama za žene i 400 miligrama za muškarce.
Dodaci magnezijuma su dostupni u više različitih oblika. Stepen apsorpcije i biorazgradivosti tih dodataka razlikuje se zapravo od tih vrsta. Razlikuju se upravo po tim tipovima magnezijuma po kojima je rastvorivost u tečnosti tj. da se bolje apsorbuju u crevima. Upravo ćemo to bolje pojasniti u narednim redovima ovog teksta.
(Stil.kurir.rs/Kodren)
Magnezijum je nemerljivo važan za naš organizam i njegovo pravilno funkcionisanje, ali nije svaki isti.