Umor, pospanost, glavobolja i problemi sa spavanjem tegobe su koje mnogi pripisuju promeni godišnjeg doba. Ipak, kada se iscrpljenost ponavlja i ne prolazi ni nakon odmora, važno je obratiti pažnju na zdravstveno stanje i navike koje mogu da utiču na organizam.
O tome je govorio kardiolog dr Siniša Pavlović, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, gde je objasnio kako vremenske promene utiču na organizam, ali i zbog čega je važno voditi računa o ishrani i faktorima rizika za srčana oboljenja.
Prema njegovim rečima, takozvani prolećni umor najvećim delom je mit, ali to ne znači da organizam ne reaguje na promene godišnjeg doba. Promene atmosferskog pritiska i temperature utiču na telo, koje se prilagođava novim uslovima, između ostalog i preko kardiovaskularnog sistema.
Smanjite unos mesnih prerađevina
Dr Pavlović posebno je skrenuo pažnju na značaj pravilne ishrane i ukazao na to da bi trebalo smanjiti unos mesnih prerađevina.
Kako je objasnio, današnji način ishrane često ne odgovara potrebama savremenog čoveka, jer je hrana koju konzumiramo u velikoj meri prilagođena obrascima života naših predaka, koji su svakodnevno obavljali teške fizičke poslove.
Zato je važno voditi računa o izboru namirnica, pratiti reakcije organizma i ne zanemarivati simptome koji odstupaju od uobičajenih.
Posebno je upozorio da nesvestica, izražen umor i druge neuobičajene tegobe zahtevaju obraćanje lekaru.
Kako vremenske promene utiču na srčane bolesnike?
Promene temperature i atmosferskog pritiska mogu biti posebno značajne za osobe koje već imaju kardiovaskularne probleme. Zbog toga je važno redovno kontrolisati krvni pritisak, jer i previsoke i preniske vrednosti mogu izazvati slične simptome.
Kardiolog je naglasio da pre uzimanja leka za povišen pritisak treba prvo izmeriti njegove vrednosti.
Njegova preporuka je da se pritisak meri sedam dana uzastopno, a da se potom rezultati pokažu lekaru, koji će proceniti da li je i kakva terapija potrebna.
Hodanje je najbolja fizička aktivnost za srce
Osim pravilne ishrane i kontrole krvnog pritiska, važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i redovno kretanje.
Dr Pavlović ističe da je hodanje jedna od najbezbednijih fizičkih aktivnosti jer ne predstavlja preveliko opterećenje za organizam, a istovremeno doprinosi očuvanju kondicije i zdravlja kardiovaskularnog sistema.
Prema njegovom savetu, dobro je svakodnevno prelaziti tri do četiri kilometra, u skladu sa fizičkom spremnošću i zdravstvenim stanjem.
Umor i pospanost ne treba automatski pripisivati promeni vremena. Ako su dugotrajni, intenzivni ili praćeni drugim tegobama, važno je potražiti medicinski savet i utvrditi njihov uzrok. Posebno je važno ne zanemarivati bol u grudima, nesvesticu i izraženo lupanje srca, već u takvim situacijama pravovremeno potražiti medicinsku pomoć.