Kata je zbog ljubavi promenila veru, ali je život odveo na neočekivanu stranu: Postala je najpoznatija i najtraženija žena starog Beograda preko noći

Beograd tridesetih godina 19. veka kroz sudbinu Katarine Đorđević, žene koja je promenila veru i postala simbol borbe za prava Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: fotoak / Shutterstock.com

Beograd tridesetih godina 19. veka bio je grad velikih suprotnosti – turski topovi, srpske kafane i tajni noćni život činili su kulisu jedne varoši u kojoj su se sudbine menjale preko noći. Upravo tada u njega je stigla mlada muslimanka Nesiba, ne sluteći da će postati jedna od najpoznatijih žena svog vremena.

Ubrzo je promenila veru, krstila se i udala, dobivši novo ime – Katarina Đorđević. Ali sreća nije dugo trajala. Nakon muževljeve smrti ostala je bez novca i zaštite, pa je, suočena sa surovom borbom za opstanak, počela da se bavi najstarijim zanatom. Nije prošlo mnogo vremena, a njeno ime postalo je poznato širom Beograda, dok je ona stekla reputaciju jedne od najtraženijih žena u gradu.

Najtraženija bludnica u Beogradu

Katarinina vrata bila su otvorena za svakoga ko je mogao da plati, a kroz njenu kuću i postelju prolazio je ceo tadašnji Beograd. Među mušterijama bili su turske tobdžije, zanatlijski šegrti, trgovci i kafedžije, dok je čaršija brujala da ni najviši državni velikodostojnici nisu ostali imuni na njene čari.

U čaršijskim pričama pominjali su se čak i knez Miloš Obrenović i Vuk Karadžić. Međutim, tvrdnje da su i oni bili njene mušterije nikada nisu potvrđene, pa su ostale na nivou glasina. 

Sve ove sočne detalje i zaboravljene priče iz arhiva 19. veka izneo je na svetlost dana pravnik i sociolog Ivan Janković u svojoj kultnoj knjizi "Kata Nesiba", kasnije dopunjenoj pod naslovom "Nova Kata Nesiba". Kako se navodi u knjizi, ona je bila mnogo više od žene sa margine – snalažljiva, prkosna i neustrašiva beogradska heroina koja je poznavala sve tajne varoši, ali i svoje cene i prava.

Foto: Shutterstock

A prava drama nastala je kada je srpska policija rešila da "zavede red" i počela brutalno da progoni beogradske prostitutke. Panduri su je hapsili bez ikakvog naloga, tukli štapovima, šišali do glave i proterivali iz grada. Godine 1851. osuđena je na 25 udaraca kamdžijom i proterivanje u Kragujevac.

Izborila se protiv policijske samovolje

Dok su druge žene u strahu spuštale glavu i bežale, Kata je uradila nešto što se niko pre nje nije usuđivao ni da pomisli!

Iako je bila potpuno nepismena, Kata je pronašla najbolje pisare u varoši, platila ih i krenula u otvoreni rat protiv policijske samovolje. Presavila je tabak i uputila zvanične žalbe direktno ministru unutrašnjih poslova Iliji Garašaninu, a potom i samom knezu Aleksandru Karađorđeviću!

U tim pismima Kata je izazvala pravi pravni zemljotres: pozvala se direktno na član 66. Turskog ustava iz 1838. godine, koji je zabranjivao kažnjavanje građana bez sudske presude. Od ministra i kneza hladnokrvno je zatražila ne samo da je policija ostavi na miru već i da joj država isplati pozamašnu novčanu odštetu za svaku batinu, pretrpljeni strah i izgubljenu zaradu!

Tako je ova neverovatna žena, rođena kao muslimanka Nesiba, a upamćena kao pravoslavna udovica Katarina Đorđević, ostala zabeležena kao prva poznata srpska prostitutka koja se pozvala na ustav i od najviših državnih vlasti zatražila zaštitu svojih prava.

Stil / Žena

This browser does not support the video element.

Vanja Mijatovic o svim aferama i aktuelnim temama Izvor: Kurir