Stručnjaci su sastavili spisak od 6 esencijalnih veština za svaku osobu nakon 70. godine: Testirajte za par minuta svoju dugovečnost

Stručnjaci ističu šest ključnih veština koje mogu poboljšati kvalitet života starijih osoba. Proverite koje su to Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Da li ste znali da nekoliko jednostavnih svakodnevnih veština može mnogo toga da otkrije o vašem zdravlju nakon 70. godine? Ustajanje sa stolice bez pomoći ruku, održavanje ravnoteže i samostalno obavljanje uobičajenih aktivnosti nisu samo znakovi pokretljivosti – oni mogu biti važni pokazatelji fizičke sposobnosti i očuvane samostalnosti u starijem dobu.

Stručnjaci za zdravlje i starenje sve više pažnje posvećuju upravo ovim jednostavnim radnjama, jer mogu ukazati na stanje mišića, ravnoteže i opšte fizičke funkcije. U nastavku otkrivamo šest veština koje vredi pratiti nakon 70. godine i objašnjavamo šta svaka od njih može da govori o zdravlju i kvalitetu života.

1. Ustajanje sa stolice bez pomoći ruku

Šta je tu tako posebno? Ipak, ova radnja zahteva snagu mišića nogu, ravnotežu i koordinaciju. Istraživanja pokazuju da je ova sposobnost povezana sa dužim životnim vekom.

U suštini, to je jednostavan test funkcionalnog stanja mišićno-skeletnog i nervnog sistema. Ako možete da ustanete bez oslonca, to znači da su vam tonus mišića i vestibularni sistem u dobrom stanju.

Foto: Shutterstock

2. Kvalitetan san

Miran san koji omogućava oporavak organizma, u trajanju od oko sedam do osam sati, pomaže u poboljšanju pamćenja, smanjenju upalnih procesa i snižavanju rizika od hroničnih bolesti.

Gerijatri navode san kao jedan od ključnih faktora za odlaganje starenja. Ako se budite odmorni, to znači da se vaše telo uspešno oporavlja.

3. Pravilno držanje tela

Držanje tela je više od puke estetike. Reč je o položaju kičme koji utiče na rad unutrašnjih organa, disanje i cirkulaciju. Uspravan položaj leđa ukazuje na snagu mišića trupa i odsustvo ozbiljnih degenerativnih promena na kičmi.

Foto: Shutterstock

4. Sposobnost hodanja bez pomoći

Hodanje je osnovni pokazatelj pokretljivosti. Ako se osoba može samostalno kretati, bez štapa ili oslonca, to ukazuje na zdravlje zglobova, snagu mišića i dobru koordinaciju. Istraživanja potvrđuju da je fizička aktivnost, a posebno hodanje, direktno povezana sa dugovečnošću.

5. Očuvanje kognitivnih funkcija

Reč je o mentalnoj bistrini, sposobnosti vođenja razgovora, pamćenju informacija i brzom pronalaženju pravih reči. Nedavna studija je pokazala da verbalna fluentnost – sposobnost brzog prizivanja reči – pouzdano predviđa dugovečnost. Drugim rečima, što brže starija osoba pronalazi reči, to su veće šanse za dug život.

Foto: Shutterstock

6. Dobre motoričke veštine i koordinacija

Fina motorika, spretnost ruku i sposobnost izvođenja preciznih pokreta odražavaju stanje nervnog sistema i mozga. Sposobnost zakopčavanja dugmeta, pisanja beleške ili pripreme obroka predstavljaju radnje koje zavise od složenih neuronskih mreža.

Šta kažu istraživanja i stručnjaci

Lekari i gerijatri su saglasni: otprilike polovina faktora koji utiču na životni vek podložna je promenama. To znači da na njih možemo uticati. Stručnjaci izdvajaju tri ključne oblasti: fizičku aktivnost, intelektualnu stimulaciju i društveni angažman.

Istraživači iz Ruskog naučno-kliničkog centra za gerontologiju su, tokom rada sa fokus grupama penzionera, identifikovali slične prakse: redovne lekarske preglede, svesnu ishranu, fizičku aktivnost prilagođenu mogućnostima tela i intelektualnu stimulaciju.

Foto: Shutterstock

Važno je razumeti da ove veštine nisu magični ključ za besmrtnost. One su pre pokazatelji vašeg opšteg zdravstvenog stanja. Ako ih održavate, verovatno ste dobrog zdravlja. Ako neka od ovih sposobnosti počne da slabi, to je znak da treba obratiti pažnju.

Savet za prevažilaženje poteškoća

U slučaju da ne možete da savladate jednu ili više od stavki iz testa preporučujemo da razgovarate sa svojim izabranim lekarom ili geriatrom:

  • Ne paničite. Slabljenje bilo koje veštine nije smrtna presuda, već znak upozorenja.
  • Zabeležite promene. Zapišite kada ste i pod kojim okolnostima primetili da vam je teže da ustanete sa stolice ili da imate poteškoća sa izborom reči.
Foto: Shutterstock
  • Posavetujte se sa lekarom. Razgovarajte o svojim zapažanjima. Lekar će moći da proceni da li su potrebna dodatna ispitivanja.
  • Razgovarajte o mogućim prilagođavanjima načina života. To može uključivati prilagođenu fizičku aktivnost, kognitivne vežbe ili promene u svakodnevnoj rutini.
  • Važno: Nemojte sami sebi određivati lekove. O svim promenama načina života i eventualnim intervencijama treba da se posavetujete sa svojim lekarom, koji je upoznat sa vašom istorijom bolesti.

 Stil / Dzen

This browser does not support the video element.

DEDA BRANKO PREŽIVEO II SVETSKI RAT I SAHRANIO 15 GODINA MLAĐU ŽENU! Sad je najstariji Sremac i otkriva recept za dugovečnost Izvor: Kurir TV