Kombuha je poslednjih godina od gotovo nepoznatog napitka postala jedan od popularnijih izbora među ljudima koji žele da poboljšaju varenje i u ishranu uvedu više fermentisanih proizvoda. Prepoznatljiva je po blago kiselkastom ukusu i prirodnoj gaziranosti, a dobija se fermentacijom zaslađenog čaja uz pomoć kulture bakterija i kvasaca poznate kao skobi.
Zbog sadržaja živih mikroorganizama, organskih kiselina i jedinjenja poreklom iz čaja, kombuha se često povezuje sa zdravljem creva i boljim varenjem. Ipak, njeni efekti nisu isti kod svih ljudi. Stručnjaci naglašavaju da mnogo toga zavisi od samog proizvoda, količine koja se konzumira i individualne osetljivosti organizma.
Može da pomogne varenju
Nepasterizovana kombuha može sadržati žive mikroorganizme, dok se tokom fermentacije stvaraju različite organske kiseline. Uz polifenole koji potiču iz čaja, upravo se ti sastojci najčešće navode kao razlog zbog kojeg kombuha može biti zanimljiva za zdravlje creva.
Kod nekih ljudi redovno, umereno konzumiranje može biti povezano sa prijatnijim varenjem i manjom nadutošću. Posebno može biti koristan izbor ako njome zamenite gazirane sokove sa velikom količinom šećera.
Ipak, ne treba očekivati čudesne rezultate. Istraživanja na ljudima još nisu dovoljno obimna da bi se kombuha smatrala terapijom ili lekom. Ona može biti deo raznovrsne ishrane, ali nikako ne može zameniti povrće, voće, integralne žitarice i druge izvore vlakana.
Kod nekih ljudi može izazvati suprotan efekat
Iako je mnogi piju upravo zbog varenja, kombuha ne prija svakom stomaku. Njena kiselost i gaziranost, ali i kofein i produkti fermentacije, kod osetljivih osoba mogu izazvati gasove, nadutost, mučninu, gorušicu ili neprijatan osećaj u stomaku.
Poseban oprez savetuje se osobama koje imaju refluks ili sindrom iritabilnog creva. Ako nakon konzumiranja kombuhe redovno osećate tegobe, nema potrebe da je forsirate samo zato što se reklamira kao „zdrav“ napitak.
Nije svaka kombuha ista
Jedna od čestih zabluda jeste da svaka kombuha automatski predstavlja zdrav izbor. Sastav može značajno da se razlikuje od proizvoda do proizvoda, posebno kada je reč o količini šećera.
Tokom fermentacije deo šećera koriste kvasci, ali ga određena količina ipak ostaje u napitku. Kod kupovnih proizvoda dodatni šećer može biti prisutan i zbog aromatizovanja, pa je važno pročitati deklaraciju.
Obratite pažnju i na veličinu porcije. Flaša koja izgleda kao jedna porcija ne mora to zaista biti, pa se lako može dogoditi da popijete znatno više šećera nego što ste planirali.
Ko bi trebalo da bude posebno oprezan?
Kombuha nije napitak koji odgovara baš svima. Veći oprez potreban je osobama sa oslabljenim imunitetom, određenim bolestima jetre ili bubrega, kao i ljudima koji su posebno osetljivi na kofein.
Oprez se savetuje i tokom trudnoće i dojenja, kao i kod male dece. Razlog je to što kombuha može sadržati tragove alkohola i kofeina, dok nepasterizovani proizvodi nose i potencijalni mikrobiološki rizik.
Domaća kombuha zahteva dodatnu pažnju. Kod kućne fermentacije mnogo je teže precizno kontrolisati uslove, kiselost i sastav napitka, pa postoji veći rizik od kontaminacije ukoliko se ne priprema pravilno.
Koliko je dovoljno?
Za zdravu odraslu osobu koja dobro podnosi kombuhu, umerena količina je najrazumniji pristup. Oko 120 do 240 mililitara dnevno može biti praktična mera, uz praćenje toga kako organizam reaguje.
Kombuha, dakle, može biti zanimljiv dodatak ishrani, posebno ako vam prija i njome zamenjujete zaslađene napitke. Međutim, činjenica da je fermentisana ne znači automatski da je bez ograničenja „zdrava“. Kao i kod mnogih drugih namirnica, količina, sastav proizvoda i individualna reakcija organizma igraju ključnu ulogu.