Stigli su vreli letnji dani, a ljudi se suočavaju sa sve većim rizikom od toplotnog udara, te lekari iz Hotne pomoći dobijaju mnogo više poziva. Naime, toplotni udar se dešava usled kombinacije faktora: pada pritiska, dehidratacije, promene na krvnim sudovima i u radu srca.
Simptomi su:
- bledilo i znojenje
- ubrzani otkucaji srca
- slabost
- podrhtavanje mišića
- vrtoglavica
- glavobolja
- povraćanje
- nesvest
Hitno treba premestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odeću, natopiti kožu vodom, osloboditi disajne puteve i pozvati lekara.
Kako toplotni udar može da izazove infarkt?
Prethodnih dana je javnost naročito uznemirila vest da je mladić od 17 godina doživeo infarkt, a da faktor toga može biti toplotni udar. Kako su doktori iz beogradske Hitne pomoći istakli, trenutno vreme odnosno visoke temperature mogu da budu jedan od faktora koji doprinose ovakvim stanjima.
Kardiolog dr Nevena Karanović objasnila je da građani moraju da se čuvaju tokom toplotnog talasa koji sledi.
"Što se tiče mladića koji je imao infarkt, to stanje, kako vidimo, može da se dogodi ako, recimo, osoba ima nizak pritisak i onda dođe do pada pritiska zbog vrućine. Takođe, i ako ima neke anatomske i genetske predispozicije, pa dođe do smanjenog dotoka krvi u srce i upravo manjak krvi bude razlog za infarkt", rekla je za "Novu" dr Karanović.
I zdravo srce teško podnosi vrućine
Srce najteže podnosi velike vrućine, čak i kad je naizgled zdravo.
“Problem je što na visokim temperaturama dolazi do sniženja krvnog pritiska i kod ljudi koji inače imaju normalne parametre. Međutim, može doći i do ubrzanja rada srca zbog širenja krvnih sudova, a naročito ako se ne unosi dovoljno tečnosti. Dešava se da ljudi iz rashlađene prostorije naglo izađu na vrelinu i tako se menja dinamika rada srca što opet može uzrokovati srčani udar, infarkt miokarda", istakle je dr Karanović.
Dodaje da se na toploti šire krvni sudovi, a česti su i izlivi krvi u mozak.
"Izlivi krvi na mozak su učestaliji zbog širenja krvnih sudova koji već imaju na sebi neke promene", navodi Karanović.
Kako sprečiti toplotni udar?
Pre svega, javlja se toplotna iscrpljenost. Ovo je prva faza uticaja vrućine na organizam, posebno nakon dužeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakterišu je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osećaj slabosti i znojenje. Kako biste sprečili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite telesnu aktivnost, pronađite rashlađen prostor i pijte dovoljno tečnosti.
Pad šećera i pritiska
Oboleli od šećerne bolesti imaju veći rizik od uticaja sunca na nivo šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utiče i na druge procese u telu. Samim tim se kod njih brže javlja dehidratacija i velike oscilacije u nivoima šećera. Simptomi poput drhtavice, bledila i osećaja slabosti znak su upozorenja, posebno ako su rezultat neredovitih obroka. Hitno izmerite nivo šećera u krvi, pojedite nešto i sklonite se sa vrućine.
S povećanjem vlažnosti vazduha i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih sudova. Bilo da je reč o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog pritiska svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem i obolele od hipertenzije koji već uzimaju lekove za snižavanje pritiska. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osećaj žeđi, nesvestica i kratak dah. Prevencija su redovni obroci s većom količinom soli, sklanjanje s jakog sunca i uzimanja dovoljno tečnosti.
Voda čini više od 70 posto ljudskog tela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U letnjim mesecima je dehidratacija pojačana zbog znojenja. Blaga dehidratacija je gubitak od jednog do dva posto ukupne tečnosti, kod umerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10. Simptomi su glavobolja, suva koža i usne, povećana telesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Jedina prevencija je uzimanje velikih količina tečnosti, najvažnije vode – u letnjim mesecima oko 2,5 l na dan, pa čak i više usled fizičkih aktivnosti.
Sunčanica
Sunčanica je takođe jedan od oblika toplotnog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i potiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena telesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca i kratak i ubrzan dah. U lakšim slučajevima javljaju se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zenica i gubitak svesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tečnosti i potpuni mrak, a ako dođe do nesvesti treba pričekati hitnu pomoć i obolelog postaviti da leži na boku.