Ljubitelji muzike, kulture i zanimljivih priča iz sveta umetnosti imaće priliku da prisustvuju predstavljanju knjige „Muzika sveta” autora Vladimira Đuričića, koje će biti održano u Velikoj sali Ruskog doma u utorak, 26. maja, sa početkom u 17 časova.
Ovo obimno delo, objavljeno u izdanju Službeni glasnik, donosi više od hiljadu priča o muzici, velikim umetnicima, muzičkim pravcima i pesmama koje su obeležile čitave epohe. Recenzije za knjigu napisali su Biserka Cvejić, Nikola Mijailović, Sanja Kerkez i Miloš Šobajić.
Poseban akcenat tokom promocije biće stavljen na rusku muziku, a publika će imati priliku da uživa i u koncertu pod nazivom „Harmonika s Volge dotakla je kosmos”, što je ujedno i jedno od najznačajnijih poglavlja knjige. Organizatori najavljuju i goste iznenađenja, dok je ulaz za sve posetioce besplatan.
Među brojnim umetnicima o kojima Vladimir Đuričić piše posebno mesto zauzima žena čiji je glas promenio Aziju
U svojoj knjizi „Muzika sveta”, Vladimir Đuričić ne govori samo o pesmama i muzičkim pravcima, već i o sudbinama umetnika čiji su životi bili gotovo jednako fascinantni kao i njihova dela. Među njima posebno se izdvaja priča o Teresa Teng, pevačici koja je decenijama važila za najvoljeniji glas kineskog govornog područja i simbol jedne čitave epohe.
„Geniјalni Bah, Vivaldi, Betoven, Mocart, Čajkovski, Šopen... zadužili su čovečanstvo, ali postoji i plejada kompozitora, pevača i pesnika koji su tokom minulog stoleća stvorili izvrsna dela i time obeležili epohu u svojim zemljama. Po ovim muzičkim herojima čitav niz zemalja nazivao je škole, ulice, trgove, parkove, brodove, trajekte, ali su i tačke u vasioni ponele njihova imena. U knjizi ‘Muzika sveta’, u izdanju Službenog glasnika, saznaćete ko su oni.“
Izdvojili smo jednu od najzanimljivijih i najemotivnijih priča iz enciklopedije Vladimira Đuričića – o Paraskevi Paši Hristovoj, čije je ime zauvek upisano u muzičku istoriju Balkana i čija sudbina nosi i lepotu i tragediju jedne epohe.
Njene balade, nežna interpretacija i gotovo hipnotišući glas osvojili su milione ljudi širom Azije, dok je njen privatni život bio obavijen tugom, misterijama i tragedijama koje su dodatno pojačale legendu o njoj.
Glas koji je obeležio kinesku kulturu i osvojio milione ljudi
Najlepše note kineske kulture decenijama su bile vezane za glas Tereze Teng, pevačice čije pesme i danas odjekuju svuda gde žive Kinezi.
Postoji čak i poznata izreka koja govori o tome koliko je njen glas bio prisutan u životima ljudi:
„Preko dana je slušamo, a tokom noći podešavamo uši kako bismo je bolje čuli.“
Tereza Teng važila je za jednu od najvećih i najuticajnijih pevačica Indokine, a njen umetnički izraz postao je simbol slobode, nežnosti i modernog duha u vremenu velikih političkih i društvenih promena.
Simbol nade posle Hladnog rata
U periodu kada je svet bio podeljen političkim tenzijama i „bambusovom zavesom“, Tereza Teng predstavljala je prodor drugačije kulture i emocije.
Mnogi su je doživljavali kao simbol kapitalističkih radosti i prvi zrak svetlosti nakon Hladnog rata. Njene pesme unosile su toplinu i romantiku u svakodnevicu miliona ljudi, a njen glas bio je prepoznatljiv po posebnoj emociji i nežnosti.
Pevala je sa neverovatnom lakoćom, a njen glas zvučao je poput eha u vazduhu, istovremeno nežno, tužno i dostojanstveno.
Narodne pesme i balade dovodila je gotovo do savršenstva, zbog čega su je obožavale različite generacije slušalaca.
Fascinantna tehnika pevanja i poseban odnos sa publikom
Osim emocije koju je unosila u svaku numeru, Tereza Teng bila je poznata i po izuzetnoj tehnici pevanja.
Njena dikcija bila je kristalno jasna, dok je kontrola disanja ostavljala bez daha čak i muzičke stručnjake. Iako njen glas nije bio naročito snažan, upravo je način na koji je koristila mikrofon postao deo njene prepoznatljivosti.
Mikrofon je držala veoma blizu usana, čime je stvarala osećaj intimnosti, pa su mnogi imali utisak kao da peva direktno njima.
Pre nego što bi snimila pesmu, mesecima je usavršavala izgovor i interpretaciju, vodeći računa o svakom detalju.
Prepoznatljiv stil i impresivna karijera
Na sceni se najčešće pojavljivala u svetloj odeći, posebno u roze i plavim nijansama, koje su dodatno naglašavale njen nežan i elegantan imidž.
Tokom karijere snimila je čak 1.700 pesama na više od stotinu albuma, čime je postala jedna od najplodnijih pevačica svog vremena.
Njene pesme slušali su i obični ljudi i vojnici, zbog čega je često nazivana „dušom vojnika“.
Tragična smrt koja je šokirala Aziju
Pevačica je preminula 1995. godine u 42. godini života tokom odmora u gradu Čijang Maj na Tajlandu. Kako se navodi, doživela je težak napad astme dok je bila na odmoru sa verenikom Pavelom. Vest o njenoj smrti pogodila je milione ljudi širom Azije.
Ipak, godinama su kružile glasine da njena smrt nije bila prirodna. Mnogi Kinezi i danas veruju da je ubijena, zbog čega je njena životna priča dodatno obavijena misterijom.
Ljubavni život pun tragedija
Pored ogromnog uspeha koji je ostvarila u muzici, Tereza Teng nije imala mnogo sreće u ljubavi.
Prvi verenik iznenada je preminuo, drugi je stradao u avionskoj nesreći, dok je treći misteriozno nestao.
Zbog svega toga mnogi su govorili da je, uprkos slavi i bogatstvu, u privatnom životu nosila veliku tugu.
Njeni fanovi i danas posećuju mesto gde je sahranjena, kao i kuću u Hong Kongu koju je kupila krajem osamdesetih godina.
Posebnu pažnju godinama je izazivao i njen odnos sa slavnim glumcem i pevačem Džekijem Čenom. Njih dvoje su neko vreme bili u vezi, a iako nakon raskida nisu razgovarali, kasnije su obnovili prijateljstvo. Zbog poslovnih i privatnih razloga Džeki Čen nije prisustvovao njenoj sahrani, ali je, prema pisanju medija, u njenu čast slušao svoju omiljenu pesmu koju je Teresa pevala.
Sahranjena uz državne počasti
Nakon smrti, Tereza Teng sahranjena je u Tajpeju uz sve državne počasti, što govori o tome koliko je bila važna za kineski narod i kulturu.
U memorijalnom parku podignuta je njena bista u prirodnoj veličini, a posetioci pritiskom na kamene dirke mogu da poslušaju deset njenih najpoznatijih pesama.
U Kaošjungu je otvoren i Memorijalni muzej Tereze Teng, dok joj je u Hong Kongu podignut spomenik u čast.
I danas, decenijama nakon smrti, njen glas ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola kineske muzike i kulture.