Agata Kristi je jedna od najpopularnijih autorki u istoriji. Skoro četiri milijarde primeraka njenih romana prodato je širom sveta, a po broju prodatih knjiga ispred nje je samo Vilijam Šekspir.
Detinjstvo
Autorka uzbudljivih detektivskih priča rođena je kao Agata Meri Klarisa Miler 15. septembra 1890. godine u Torkiju, u Engleskoj. Život u okruženju lepote i mira od rane mladosti je podsticao njen stvaralački duh. Odgajali su je brižni roditelji, Frederik Alva Miler i Klarisa Miler, a Agata je veći deo detinjstva provela kod kuće, učeći od privatnih učitelja i negujući urođenu ljubav prema pisanju i pripovedanju.
Njen talenat primećen je još u detinjstvu, kada je napisala prve pesme. Međutim, zvanični književni debi dogodio se tek tokom Prvog svetskog rata.
U to nemirno vreme radila je kao medicinska sestra, što joj je pružilo opširno znanje o lekovima i otrovima, potonji će postati stalni element njenih budućih kriminalističkih romana. Njen prvi roman, "Tajanstveni događaj u Stajlsu", objavljen je 1920. godine. Njime je svetu predstavljen Herkul Poaro, kultni detektiv kojeg vole čitaoci širom sveta, čime su postavljeni temelji za njenu blistavu karijeru.
Prvi brak i misteriozni nestanak
Agata Kristi se udala na Badnje veče 1914. godine za svog prvog muža Arčija, sa kojim je dobila ćerku Rozalind. Arči je bio heroj Prvog svetskog rata, ali se 1926. godine zaljubio u drugu ženu i zatražio razvod.
Nakon njihovog mučnog razgovora, Agatin automobil pronađen je napušten pored bare u šumi, a cela Engleska ju je tražila jedanaest dana. Pronađena je u hotelu u Jorkširu, prijavljena pod imenom muževljeve ljubavnice: "Tereza Nil iz Kejptauna". Agata je kasnije tvrdila da pati od amnezije uzrokovane traumom zbog gubitka muža. Ipak, u novijoj biografiji autori tvrde da je to bio duboko osmišljen plan kako bi se osvetila Arčiju i povratila ga nazad. Plan, nažalost, nije uspeo.
Susret u pesku: Drugi brak i nova nada
Godine 1928. Agata je sama otputovala u Bagdad kako bi posetila arheološka iskopavanja u Uru. Bilo joj je skoro četrdeset godina. Tamo je upoznala mladog arheologa Maksa Malovana, koji je imao svega dvadeset pet godina.
Zajedno su proživeli avanture u Iraku, a jednom su se čak zaglavili u pustinji odakle su ih spasili beduini. Ti događaji su ih zbližili. Maks je zaprosio Agatu, ali se brinuo da li će joj smetati život sa čovekom koji "otkopava mrtve". Ona mu je odgovorila: "Obožavam leševe".
Ipak, Agatu je mučila razlika u godinama. Spisateljica Ana Kirjanova ovako opisuje njene sumnje:
"Agata Kristi je napunila 40 godina kada ju je zaprosio dvadesetpetogodišnji Maks Malovan. U to vreme, 40 godina se smatralo skoro starošću, a razlika u godinama je bila ogromna.
Agata se mudro posavetovala sa sestrom, koja joj je još mudrije odgovorila da treba da sačeka. Pošto je Agata mnogo starija, sestra je smatrala da ne treba žuriti, već proveriti osećanja i tri godine provesti u razdvojenosti. Tada je Agata donela odluku. Odgovorila je sestri jasno i jednostavno: "Vidiš, za tri godine ću još više ostariti. Život prolazi, a vreme je dragoceno. Udaću se za Maksa dok me još prosi. Uostalom, ko zna šta nas čeka u budućnosti..."
Oprostila mu prevaru i ostala do smrti sa njim
Agata Kristi se u Maksa njega nije zaljubila onako romantično kako to često predstavljaju njeni biografi. Takva osećanja je gajila prema prvom mužu i veoma se plašila da se to ne ponovi. U maju 1930. pisala je Maksu: "Prava ljubav je prilično idiotska stvar, koju priroda odobrava, ali ljudima može naneti mnogo nesreće. Ali ti si mi prijatelj, Maks..."
Njihov odnos je bio složen. Maks je bio svestan Agatine ranjivosti, a ona je osećala da joj on može vratiti stabilnost. Venčali su se u septembru 1930. šest meseci nakon poznanstva, i ostali zajedno do njene smrti 1976. godine. Svako je u drugom pronašao ono što mu je bilo potrebno: Maks je dobio finansijsku sigurnost, a Agata mir.
Kasnije ju je Maks varao, što je Agata znala, ali to nije uticalo na njegovo poštovanje prema njoj, niti na njenu veru da su oni "prijatelji-saputnici".
Tokom celog braka pratila ga je na iskopavanjima, gde je očišćenu slonovaču mazala svojom kremom za lice i napisala nekoliko knjiga. Kraljica krimi romana umrla je prirodnom smrću u 86 godini.
Stil/Dzen