Rođena je kao princeza u prostranoj mermernoj palati. Umrla je, bez prebijene pare, u straćari u Hempširu. Povezana sa britanskom kraljevskom porodicom preko vojvotkinje od Kenta, tragična princeza Katarina Jurjevska bila je ćerka ruskog cara. Preživela je Rusku revoluciju pešačeći danima neprepoznata kroz svoju ratom razorenu zemlju.
Njen pad bio je tragičan. Nestvarno lepa u vreme kada se udala za svog prvog muža, kneza Barjatinskog, preko noći je postala najbogatija žena u Rusiji.
Ljubavni jadi i propast carstva
Međutim, princeza Katarina nije mogla da razume, baš kao što to kasnije nije mogla ni princeza Dajana, da bogati plemići ne vide razlog zašto ne bi imali ljubavnicu. Njen muž je bio zaljubljen u prelepu opersku pevačicu Linu Kavalijeri.
Sa tek 23 godine i potpuno neiskusna uprkos uzvišenom poreklu (otac joj je bio ubijeni car Aleksandar Drugi, a dom ogromno Carsko selo, pet puta veće od Bakingemske palate) Katarina je u očajničkom pokušaju da povrati muža primorala sebe da kopira Lininu odeću, nakit, čak i držanje. Taj trik je uspeo, kada je knez neočekivano umro u 39. godini, ona je nasledila veći deo njegovog kolosalnog bogatstva, piše "Dejli mejl".
Ali pre nego što je stigla da uživa u svom bogatstvu, izbila je Ruska revolucija. "Izgubila je sve", napisao je njen prijatelj, poslanik Henri Čenon. "Uspela je da pobegne u London sa samo nekoliko komada nasumičnog nakita."
Drugi brak i bolno razočaranje
U Najtsbridžu je osnovala dom, deleći je sa prognanim kraljem Manuelom od Portugalije, knezom Pavlom Karađorđevićem i još jednim ruskim knezom, Sergejem Obolenskim, koji se školovao na Oksfordu. Par se upoznao na Jalti gde je Obolenski, boreći se na strani Belogardejaca protiv boljševika, završio u poljskoj bolnici kojom je upravljala Katarina. Ubrzo ju je zaprosio, a ona je prihvatila.
Bila je to još jedna tragična greška. Ratoborni Obolenski bio je 12 godina mlađi i gotovo odmah se zaljubio u privlačnu Australijanku Šilu, groficu od Lauboroa. Ostavio je Katarinu, tvrdeći da je "previše stara, previše bolesna i previše džangrizava" za zajednički život.
Od operskih dvorana do reklamiranja lekova
Princeza, sada bez novca i sve probirljivija, ostala je sama. Drugi udvarači se nisu pojavljivali, zbog čega je Katarina pokušala da preživi radeći kao operska pevačica. Nastupala je u dvorani Kvins hol, a zatim i u londonskom Koloseumu, ali ljudi su dolazili da je gledaju zbog titule, a ne zbog glasa.
Ubrzo je interesovanje za rusku princezu opersku pevačicu sa prezimenom koje se teško izgovara izbledelo, uprkos činjenici da je vredno radila na novoj karijeri, naučivši repertoar od preko 200 pesama na ruskom, francuskom i engleskom. Koncert koji je održala u hotelu Kleridžis privukao je jedva šačicu kupaca, te je bila primorana da nastupa u varijeteima.
Za nju je to bilo ponižavajuće. Posla je bilo sve manje, a troškovi života u Londonu i održavanje privida ćerke ruskog cara postali su nepodnošljivi. Pozajmljivala je svoje ime za novinske oglase za lek pod nazivom fosferin, koji je navodno lečio sve, od neuralgije do iscrpljenosti, ali čiji se uspeh uglavnom zasnivao na velikoj količini alkohola u svakoj bočici.
Pomoć od neprijatelja i tužan kraj
Prihod od reklama nije bio dovoljan. Trebao joj je novac, i to očajnički. Kraljica Marija, koju je pekla savest zbog odbijanja njenog muža, kralja Džordža V, da dozvoli Katarininom bratancu, caru Nikolaju Drugom i njegovoj porodici, da pobegnu u Britaniju nakon revolucije, što je direktno dovelo do njihovog ubistva u Jekaterinburgu, dodelila joj je malu penziju.
Katarina je na kraju napustila London i potražila jeftino mesto za život na selu. Bila je toliko očajna za novcem da je pristala da prima mesečne uplate od svog bivšeg muža Obolenskog. Ironija je bila u tome što to nije bio njegov novac, bio je to novac njegove nove žene, Alis Astor, jedne od najbogatijih žena u Americi.
U 55. godini, Katarina je živela u mestu Nortni na ostrvu Hejling, u neuglednom naselju blizu Portsmuta, ili kako je objasnio njen prijatelj Čeneon: "Jezivoj vili pod nazivom Hejven sa minijaturnom baštom: mir, siromaštvo i pekinezeri“.
"Otkako ju je Serž ostavio, bivala je sve siromašnija i siromašnija", zapisao je u svom dnevniku, "sve napuštenija i zaboravljenija, dok sada ne živi u ovoj zaboravljenoj vili gde leži na suncu i sanja o Carskom selu u kojem je rođena. Od tolike lepote i neslućenog bogatstva, do samoće i nemaštine na ostrvu Hejling! Godinama nije okusila vino."
Princeza Katarina Aleksandrovna Jurjevska, umrla je u 84. godini, u decembru 1959. ostavivši iza sebe svega 1000 funti (oko 1140 evra).
Šok u njenoj tragičnoj priči desio se i na njenoj sahrani. Nekada je njena porodica vladala nad više od 100 miliona ljudi u ogromnom Ruskom carstvu, a na sahrani se pojavilo svega šestoro ljudi.