Životni put princa Đorđa Karađorđevića, najstarijeg sina kralja Petra I i kneginje Zorke, često je opisivan kao tragičan i kontroverzan. Dok je istorija pamti njegovu burnu narav i abdikaciju u korist mlađeg brata Aleksandra, brojne priče i nagađanja vezuju se i za njegov ljubavni život. Upravo te priče, isprepletane sa političkim intrigama i ličnim tragedijama, oblikovale su njegovu sudbinu.
Ljubavna veza sa Mikom Alasom
Jedna od najčešće pominjanih epizoda iz Đorđevog života bila je njegova bliska povezanost sa matematičarem i boemom Mihailom Petrovićem Alason. Njihovo prijateljstvo bilo je toliko blisko da su mnogi smatrali da je preraslo u romansu.
Kralj Petar I je, navodno, neretko negodovao zbog tog odnosa, govoreći da mu „Mika Alas pečati sina odastrag“.
Priče o vezi sa Alason dodatno su potpirivale glasine da je princ Đorđe bio homoseksualac, što je u tadašnjem društvu, a naročito u kraljevskim krugovima, predstavljalo veliku sramotu i razlog za političke spletke. Neki istoričari veruju da je upravo ta romansa uticala na njegovu abdikaciju i kasnije neprilike.
Ubistvo sluge i abdikacija
Prelomni trenutak u Đorđevom životu bio je incident iz 1909. godine kada je, u naletu besa, premlatio svog slugu Stevana Kolakovića, koji je kasnije podlegao povredama. Iako je režimska štampa pokušala da zataška događaj, javnost je saznala istinu, a pod pritiskom naroda i političkih krugova Đorđe je bio primoran da abdicira u korist mlađeg brata Aleksandra.
Ovaj tragičan događaj dodatno je osnažio glasine o njegovoj „prekoj naravi“, a pojedini savremenici nagađali su da je iza ubistva stajala i ljubomora.
U pritvoru i sukobi sa bratom
Nakon abdikacije, Đorđe je učestvovao u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, gde je pokazao veliku hrabrost i bio teško ranjen. Međutim, netrpeljivost između njega i brata kralja Aleksandra nikada nije prestala.
Godine 1925. princ Đorđe je uhapšen i zatvoren u azil, uz obrazloženje da je „neuračunljiv“. Ipak, mnogi veruju da je to bila politička odluka kralja Aleksandra, koji je želeo da brata ukloni iz javnog života.
Kasniji život i brak
Tek posle Drugog svetskog rata, princ Đorđe je pušten i ostatak života proveo mirno, pod komunističkom vlašću koja mu je, paradoksalno, pružila više slobode nego rođeni brat.
U poznim godinama oženio se Radmilom Radonjić, ali brak nije doneo potomstvo. Uprkos glasinama, ovo je bila jedina zvanično potvrđena bračna zajednica princa Đorđa.
Glasine i kontroverze
Njegov život pratile su brojne priče, od ubistva sluge do homoseksualnih afera. Istoričar Predrag Marković beleži da je Đorđe često pominjan među velikim ličnostima srpske istorije za koje se pretpostavlja da su bili homoseksualci, zajedno sa generalom Petrom Živkovićem i Slobodanom Jovanovićem.
Uprkos svim kontroverzama, ostao je upamćen kao čovek velike hrabrosti, ali i tragične sudbine koju su odredili i lične strasti i spletke unutar dinastije.
Kraj života
Princ Đorđe Karađorđević umro je u Beogradu 17. oktobra 1972. godine, u dubokoj starosti. Sahranjen je na Oplencu, u porodičnoj zadužbini, pored supruge Radmile.
Njegov život ostao je zagonetka između hrabrosti i tragedije, ljubavi i skandala, ostavljajući iza sebe priču koja i danas izaziva pažnju i interesovanje.