Ovih 5 stvari morate da promenite ako hoćete da smršate: Dijetetičarka otkriva kako izgubiti kilograme nakon 50. godine

Gubitak kilograma postaje sve teži s godinama, jer kako starimo, naš metabolizam se usporava zbog gubitka mišića, kaže Lori Čong, dijetetičarka s Medicinskog centra Wexner na univerzitetu Ohio State.

'Više mišića povećava brzinu metabolizma. Manje mišićne mase smanjuje brzinu metabolizma', tvrdi Čong i naglašava kako za žene mršavljenje u 50-ima takođe može biti teško zbog hormonalnih promena koje se događaju pre i nakon menopauze.

Ako imate više od 50 godina i želite da smršate, ovih 5 saveta pomoći će vam u toj nameri:

1. Kretanje kao stub zdravog života

Pre svega, kretanje je osnovna navika koja mora biti deo vaše svakodnevice. Kardio vežbe ne samo da održavaju srce u formi, već pomažu i u radu metabolizma. Primeri kardio vežbi uključuju trčanje, plivanje, biciklizam, brzo hodanje, ples i aerobik. Preporučuje se da se bavite kardio vežbama najmanje 150 minuta nedeljno umerenim intenzitetom ili 75 minuta nedeljno visokim intenzitetom za optimalne zdravstvene benefite.

2. Ne preskačite trening snage

Kako starimo, prirodno gubimo mišićnu masu, a ovaj je proces poznat kao sarkopenija. Trening snage pomaže u očuvanju i izgradnji mišića, što je ključno za održavanje metabolizma jer mišići troše više kalorija u mirovanju nego masno tkivo.

3. Pijte dovoljno vode

Iako se smatra da bismo trebali popiti 8 čaša vode dnevno, svatko od nas ima različite potrebe, a potreba za tekućinom može ovisiti i o vanjskoj temperaturi (kada je vruće trebamo više tekućine) i aktivnosti (znojenje,...). Tečna hrana poput supa, variva, voća i povrća također pomaže osećati se sito s vrlo malo kalorija

4. Smanjite unos dodatnog šećera

Česta konzumacija slatkiša može doprineti gojenju jer dodatni šećer stvara dodatne kalorije, ali ne i hranjive materije.

5. Povećajte unos vlakana

Obroci sa zdravim namirnicama duže održavaju osjećaj sitosti, što može sprečiti prejedanje nezdravom, visokokaloričnom hranom. Nutrijent koji je posebno važan u ovome procesu su vlakna. Vlakna dolaze iz neprerađene celovite biljne hrane: voća, povrća, žitarica celog zrna, orašastih plodova i semenki.

Stil / Sensa.hr

Bonus video: