Niko nije učinio više za snove od austrijskog neurologa i psihijatra Sigmunda Frojda. Iako je poznat kao začetnik psihoanalize, za njegov život i rad vezuju se brojne, lepe i one manje lepe, zanimljivosti kao što su upotreba pasa u procesu terapije, stvaranje jedne od uloga Čarlija Čaplina, ali i koketiranje sa kokainom.
Narvšavaju se 82 godine od smrti austrijskog lekara i psihijatra, osnivača psihoanalize, Sigmunda Frojda. Rođen je 6. maja 1856. godine u Priboru u Moravskoj, a obrazovanje je stekao u Beču gde je studirao medicinu.
Tokom svog dugog i plodonosnog rada na polju psihijatrije i psihoanalize, Frojd je napisao pregršt naučnih radova, publikacija i knjiga, koje su značajno doprinele, kako nauci, tako i boljem poznavanju ljudske psihe, ponašanja, poriva, ali i suštine samog života.
Veoma je teško izdvojiti njegove najveće mudrosti i teze koje se mogu inkorporirati u život savremenog čoveka, ne zato što ne pripadaju ovom vremenu, već naprotiv, jer se mogu itekako primeniti na današnje vreme i čoveka, a veoma ih je mnogo koje su značajne.
Njegov rad promenio je tok istorije i omogućio da razumemo kako radi ljudski mozak.