Devetneasti vek bio je vek promena u religijskim pogledima kod većine Evropljana. Tadašnja naučna dostignuća, ali i društvena kretanja, dovela su u pitanje dogmatičku religijsku postavku, koja je bila vekovima zaštićena od svake vrste kritike. Sve brojniji postaju "religiozni liberali“, vernici koji srednjovekovne religijske dogme smatraju zasterelim, te u formi, ali i u suštini religije, rado prihvataju novotarije koje smatraju modernim, ali i razumnim.
Naročito u drugoj polovini veka, nakon kulturnih, ali i društvenih promena iz 1848. godine, na popularnosti dobijaju alternativna viđenja starih religijkih i društvenih odnosa. Među brojnim medijumima, prorocima i vračarama, svaštarima i misticima, jedna žena imala je reputaciju superstara – Helena Blavacki.
Filozof, okultista, mistik, putnik, Helena je u početku bila jedna ne preterano originalna pojava u tadašnjoj Evropi. I velike gradove, ali i mala seoska naselja, pohodili su brojni "proroci", "sveti ljudi", "propovednici" svih boja i vrsta.
Ali, Helena je svojim specifičnim filozofskim postavkama, ali i spajanjem nekih zapadnih i istočnih religijsko društvenih načela, uspela da se izbori za svoje mesto na parapsihološkoj sceni druge polovine XIX veka. I hvalili su je i kudili, proglašavali nadčovekom i šarlatanom, proterivali i pozivali, ali Helena Blavacki je bila osoba koju je bilo teško ignorisati.
Sirota mala aristokrata
Helena je rođena 1831. godine u današnjoj Ukrajini, tadašnjoj Rusiji, u aristokratskoj porodici. Od najranijih godina, zbog očevih vojnih obaveza, bila je naviknuta na putovanja, te je pre svoje 17. godine proputovala veliki deo zapadne Rusije, a posetila je i Poljsku, Austriju, London i Tursku. Malu pauzu u putovanjima izazvala je Helenina udaja za gospodina Blavackog, ali taj brak će de facto potrajati samo nekoliko meseci, jer je ubrzo nakon svadbe Helena otišla od kuće, i krenula na jug, bez konkretnog cilja.
Na putovanjima će, sledećih decenija, provesti veliki deo života. Ako je i pola istina od onoga što je sama zapisala o svojim putovanjima, Helena Blavacki bi se mogla smatrati jednim od najvećih putnika XIX veka, i to ne samo među okultistima. Ipak, napomenimo da se istinitost mnogih putovanja o kojima je Helena pisala dovodila u pitanje, i tada kao i sada. Helena nije vodila dnevnik svojih putovanja, a sve što se o njima zna potiče iz tekstova koje je pisala godinama nakon što su se putovanja desila.
"Opisujući događaje i ljude koje je sretala na svim meridijanima, čini se da su počeli da se mešaju mit i istina," zapisao je jedan od Heleninih biografa.
Misterija je bila njeno drugo ime