Pandemijanije ništa novo. Tragove pustoši koje je ostavljala za sobom moguće je pratiti kroz celu istoriju, a u vreme kada se svet suočava sa pandemijom jednog novog virusa - korone, podsetimo se onih koje su u minulim vekovima odnele najviše ljudskih života.
Ovo je deset najsmrtonosnijih u istoriji:
Atinska kuga, 430. p. n. e. - od 75. do 100 hiljada umrlih
Grčki istoričar Tukidid prvi je pisao o epidemijama. On je bio jedan od obolelih, ali preživelih Atinjana. Atinska kuga usvojen je naziv za epidemiju zarazne bolesti koja je izbila 430. p. n. e., u periodu druge godine Peloponeskog rata, u Atini u staroj Grčkoj, dok je grad bio pod opsadom Spartanaca.
Reč je o još uvek neidentifikovanoj bolesti (iako se najčešće sugeriše da je u pitanju bio trbušni tifus) koja je usmrtila oko četvrtine vojnika i građana Atine, uključujući i čuvenog Periklea. Neki istoričari smatraju je zaslužnom za kraj Zlatnog doba Atine, odnosno poraz tog grada u Peloponeskom ratu.
Antoninijeva kuga, 165–180. n.e. - oko 5 miliona umrlih
Antoninijeva kuga bila je epidemija zarazne bolesti koja je pogodila Rimsko carstvo u periodu od 165. do 180. godine. Istoričari medicine smatraju da je epidemija izazvana velikim ili malim boginjama. Bolest su Rimsko carstvo preneli vojnici koji su se borili u ratu protiv Partijskog carstva na Bliskom istoku.
Od ove pošasti stradali su dvojica careva - Lucije Ver i Marko Aurelije, iz dinastije Antonina, po kojima je ova epidemija i dobila ime. Ukupan broj preminulih procenjen je na četvrtinu zaraženih širom Rimskog carstva, tj. na oko 5.000.000 ljudi.
Epidemija je ponovo izbila nakon devet godina, i tada je, rimski konzul i istoričaru Kasiju Dion Kokejanu u svom delu “Rimska istorija” naveo da je dnevno umiralo i do 2.000 bolesnika samo u Rimu. Antički izvori spominju i kasniju Kiprijanovu kugu (251–266), verovatno istu bolest, zbog koje je u Rimu umiralo 5.000 ljudi dnevno.
Justinijanova kuga - 541-750. godine - između 30 i 50 miliona umrlih
Justinijanova kuga, predstavlja prvu potvrđenu epidemiju bubonske kuge u istoriji. Započela je u Egiptu, pa se proširila na Carigrad gde je, prema vizantijskom hroničaru Prokopiju, na vrhuncu ubijala 10.000 ljudi dnevno. Tela su morala da se pale, jer su ljudi umirali prebrzo da bi mogli da se sahranjuju.
Kuga je tada ubila između četvrtine i polovine ljudske populacije u tada poznatom svetu. Procenjuje se da je usmrtila između 30 i 50 miliona ljudi.
Crna smrt - 1346–1350. godine - oko 50 miliona mrtvih
“Crna smrt“ ili druga velika pandemija kuge dogodila se nekih 800 godina posle Justinijanove, usmrtivši oko 50 miliona Evropljana samo između 1347. i 1351. godine, odnosno trećinu ukupnog stanovništva ili do polovice u najgore pogođenim oblastima.
Bila je prva u ciklusu evropskih epidemija kuga koje su se nastavile do 19. veka. U tom je periodu zabeleženo preko 100 epidemija kuga u Evropi, bolesti koja je za to vreme, procenjuje se, ubila 200 miliona ljudi.
Neke i danas haraju svetom