Lepe vesti

Posle 100 godina: Pelikani su se vratili na Dunav!

Pelikan je jedna od najugroženijih vrsta ptica. To je poznati kudravi pelikan, čije je naučno ime Pelecanus crispus

Objavljeno: 15.02.2019. 16:25h
Autor:
Foto: Profimedia

Dunav je ove godine prava oaza za ptice. Pored labudova, sive čaplje i pataka od skoro su počeli da stižu i pelikani.

Reč je o kudravim pelikanima koji su na ovim prostorima poslednji put viđeni pre stotinak godina. Kako javlja Zamediatelevizija, ima ih duž Dunava na više lokacija a nekolicina njih utočište je našla kod Mihajlovca.

Pelikan je jedna od najugroženijih vrsta ptica. To je poznati kudravi pelikan, čije je naučno ime Pelecanus crispus.

Kudravi pelikan je najveći od svih pelikana. Izvanredan letač, odličan plivač, nenadmašan ribolovac. Ispod više od pola metra dugog kljuna visi neobična kesa, jedinstvena u ptičjem svetu. Veruje se da tu pelikan čuva zalihe ulovljene ribe. Zapravo, kesa je pre svega “ribolovački alat”, pomoću nje ptica lovi ribu u plitkoj vodi, pošto je pelikan jedina ptica-plovuša koja ne može zaroniti. Iz kese hrani mlade, njome se hladi za vreme vrućih letnjih dana.

Istraživanja su pokazala da pelikani gnezde isključivo na malim plovećim tresetnim ostrvima, poznatim kao “arbunosi”. Ostrva su nastajala zimi, od odumrlih trsova barske trave i trske, dejstvom vetra i talasa. Na odabranom ostrvcetu ili na više njih, pelikani grade svoja gnezda. Nakon završenog gnežđenja, plodna tresetna podloga, dodatno nađubrena izmetom pelikana, odmah obraste bujnom trskom, tako da ostrvce više nije pogodno za pelikane i oni dogodine moraju da traže novo.

Najbolja destinacija u Evropi za 2019. godinu: Srbija!

foto: Profimedia

Pelikani i čovek

Veličanstvena pojava pelikana, njihova privrženost gnezdilištima, mirno i bezazleno ponašanje, kao i veština u ribolovu, uslovili su da oni budu veoma omiljeni. Naročito njihov trud kod ishrane mladih budi plemenita osećanja kod ljudi. Zato su pelikani veoma prisutni u svakodnevnom životu čoveka.

Setimo se samo legende u kojoj majka pelikanka u nedostatku hrane “razdere” grudi da bi sopstvenom krvlju nahranila mladunce. Legenda ima prozaično poreklo: pelikani hrane mladunce iz kese ispod kljuna i halapljivi mladi ponekad povrede roditelje “do krvi”.

Svakodnevni upotrebni predmeti veoma često su vezani za pelikane. Postoji li neka plovna voda po kojoj ne plovi bar jedan čamac sa imenom “Pelikan”? Ima li grada na obali koji nema bar jedan restoran “Pelikan”? Sve ovo ukazuje na prisustvo pelikana u našim životima i na našim prostorima od najranijih vremena.

Dirljiva priča Moma Kapora: U ovu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija! (FOTO)