Često ih sami sebi namećemo

Izborite se sa depresijom tokom praznika: Ovo su rešenja za najčešće uzroke stresa u ovo doba godine!

Praznici su vreme kada bismo trebali da se opustimo i uživamo sa porodicom u slobodnom vremenu i aktivnostima koje vas zabavljaju. Zbog prevelikih očekivanja neki umesto da uživaju, padaju u depresiju...

Zanimljivosti
Autor:
Izborite se sa depresijom tokom praznika: Ovo su rešenja za najčešće uzroke stresa u ovo doba godine!
Foto: Profimedia

Razloge za depresiju često namećemo sami sebi, pre svega zbog prevelikih očekivanja. Ovo je 12 najčešćih:

1. Obavljanje zadataka u poslednjem trenutku

Za većinu ljudi "najlepše doba godine" je zapravo najstresnije doba u godini. Milion i jedna sitnica koja treba da se obavi pre praznika, kupovina, priprema i uređivanje stvaraju ogroman pritisak na ljude zbog kog se pojavljuju negativna osećanja, a u krajnjim slučajevima zbog toga ljudi znaju da padnu i u depresiju.

- Kako biste izbegli osećaj nemoći, tuge ili ljutnje napravite unapred raspored svih bitnih stvari koje treba da obavite i onda oko njih planirajte sve manje bitne obaveze. Na ovaj način ćete dati dovoljno vremena da pripremite sve što ste naumili, a da se ne osećate iscrpljeno ili nezadovoljno - savetuje psiholog Margaret Verenberg.

2. Očekivanje savršenih praznika

Popularna kultura uvek Božić predstavlja savršeno (ili katastrofično što ipak na kraju ispadne savršeno), a uticaj takvih filmova, spotova i televizijskih emisija na običnog čoveka je strašno loš - što se više približava Božić to su očekivanja sve veća i veća, a vremena sve manje. I to stvara ogromni stres kod ljudi. Sve mora biti savršeno - jelka, pokloni, večera, ukrasi...

- Očekivanja da sve bude savršeno i da svi budu fantastično raspoloženi su nerealna i vode prema gorkom razočarenju i frustracijama, podižu hormon kortizol u telu, zahvaljujući kom se ljudi osećaju "na rubu živaca" - objašnjava psihologi Debora Serani.

Da vam praznici ne prođu u stresu, jurnjavi i spremanju: 9 saveta za svaku ženu!

foto: Profimedia

3. Očekujete da će praznično raspoloženje rešiti sve stare razmirice

Za vreme praznika većina ljudi je opuštenija nego inače i imaju više slobodnog vremena, pa postoji i veća šansa da će se baviti nekim društvenim i porodičnim pitanjima koja mogu uključivati i rešavanje nekih starih razmirica. Ali, to nije uvek tako. I ako očekujete da ćete na Božićnom ručku rešiti neki problem koji imate s nekim iz porodice, vrlo verovatno ćete se razočarati.

Samo zato što su praznici ne znači da su ljudi automatski dobre volje ili da će promeniti svoja mišljenja i stavove. Pre samih prazničnih okupljanja razmislite s kim ćete se susreti i pripremite se da ne ponavljate stare obrasce ponašanja. na taj način ćete smanjiti očekivanja i verovatno se bolje provesti.

4. Pojačani osećaj gubitka ili promene

Praznično vreme često kod ljudi pojačava osećaj gubitka ili tuge zbog loših životnih okolnosti kao što su razvod, gubitak voljene osobe ili loše financijske situacije. I svi ti osećaju podstiču depresiju.

- Kako biste izbegli tugu i ostale negativna osećanja razgovarajte sa svojim bližnjima o tome kako se osećate. Probajte da zamenite stare praznične tradicije koje vas podsećaju na loša osećanja novima koji će će vas podstaći da se bolje osećate - savetuje dr Serani.

5. Previše dopuštate sami sebi

Praznični sto pruža veliki izbor poslastica koje mogu imati jako negativan efekat na vas ako nemate meru. Jedenje previše slatkog podstiče proizvodnju insulina čije posledice su umor, uzrujanost i smanjena poslovna sposobnost.

- Kako biste izbegli loše posledice prevelike konzumacije šećera razmislite kad najviše jedete slatko i zašto, i pokušajte unapred da izbegnete te situacije - izjavila je dr Serani za Riders Dajdžest.

Bliže nam se praznici, a vi ste singl: 3 razloga zašto ne treba da očajavate!

foto: Profimedia

6. Previše alkohola

Za vreme praznika ljudi su opušteniji, više se zabavljaju, a s tim i češće posežu za alkoholom. Možda se čini kao dobra ideja za vreme večernjeg izlaska, ali povećani unos alkohola može se završiti neprijatno. Sa druge strane, trežnjenje ima i depresivnu stranu, što se može pretvoriti u začarani krug - ako osoba posegne za alkoholom, jer se nada da će zaboraviti na svoje brige.

- Glavobolje kao posledica alkohola ne pridodaju ni zabavi ni veselju, a mogu biti i početak ozbiljnog problema i imati fatalne posledice - napomenula je dr Verenberg.

7. Manjak fizičke aktivnosti

Užurbani životni stil inače ne ostavlja ljudima previše vremena za vežbanje i održavanje kondicije, a u kombinaciji sa kaloričnim prazničnim obrocima i povećanim unosom alkohola može dovesti do depresije.

- To ne znači da biste trebali pola praznika da provedete u teretani, već da umesto ispred ulaza od zgrade parkirate malo niže niz ulicu, ili umesto liftom se popnete stepenicama. Na ovaj način ćete aktivirati telo i ti mali naleti energije će smanjiti količinu stresa koju osećate i podstaći vas da se bolje osećate - objašnjava dr Serani.

8. Premalo vremena za sebe

Ludnica oko pripreme prazničnih okupljanja često može potrajati i u to vreme ljudi često svoje privatne potrebe stavljaju na poslednje mesto. Tako se može dogoditi da više nedelja čovek nema vremena da u miru prošeta pola sata ili sedne na kafu sa prijateljem, pa čak ni da uživa u zasluženoj kupki.

Povratite svoje vreme za sebe i organizujte vreme koje ćete provesti u nečemu što vas opušta. Osećaj stalne žurbe i napetosti, zajedno s velikim očekivanjima, vodi do negativnih osećanja, pa čak i depresije. Uzmite vremena za sebe.

Top 10 prazničnih filmova koje nikako ne smete da propustite!

foto: Profimedia

9. Kraći dani i duže noći

Kako bi ljudi optimalno funkcionisali tokom dana potrebna im je određena doza sunca koja pokreće proizvodnju hormona melatonina, koji održava naš unutrašnji ritam spavanja. Manjak sunca znači smanjenu proizvodnju melatonina i to može uticati na pojačanu razdražljivost, smanjenu koncentraciju, probleme sa spavanjem, glavobolje i mučninu - napomenula je dr Serani.

- Kako biste izbegli pad melatonina dovoljno je tokom dana 20 minuta sedeti na suncu ili uz osunčani prozor kako bi naš unutrašnji sat i dalje normalno funkcionisao - savetuje dr Serani.

10. Financijska situacija

Jedan od najčešćih razloga zašto ljudi padaju u depresiju tokom praznika je velika potrošnja. Kupovina poklona, ukrasa i hrane za praznična druženja može višestruko probiti kućni budžet, što se što se može loše odraziti na idućih par meseci kad je potrebno veliko"stezanje kaiša" kako bi se financije vratile u normalu.

Kako biste izbegli ovakvu "financijsku depresiju" planirajte unapred. Sastavite spisak kome ćete kupiti koji poklon, odredite budžete za te poklone i držite ga se. Kod kupovine namirnica, ne kupujte sve što je na akciji, već kod kuće napravite spisak stvari koje su vam potrebne i s njim krenite u prodavnicu.

Idealno bi bilo kad biste pre odlaska u trgovinu digli novac na bankomatu i ostavili kartice kod kuće. Na ovaj način ćete sami sebe prisiliti da se držite svojih financijskih ograničenja.

Depresija, negativnost, strah: Čaj od ove biljke oslobađa vas stresa i loše energije!

foto: Profimedia

11. Previše obaveza

Često je u porodici jedna osoba odgovorna za okupljanja, praznike i slično, i to je uglavnom žena/majka/baka. Ovakva ne-raspodela zadataka dovodi do opterećenja kod osobe koja je zadužena "za sve", a u ekstremnim slučajevima može dovesti i do depresije. Prenatrpani raspored i mnoštvo raznovrsnih obveza dovodi do smanjenja koncentracije i neizbežno do grešaka koje kod nekih ljudi vode u depresivno stanje.

Ako ste skloni samokritici ili ste svesni da ne možete i ne želite imati takav pritisak na sebi, unapred podelite zadatke članovima porodice. Svako je za nešto zadužen. Na ovaj način će svi barem malo pomoći, a vi ćete osetiti ogromno olakšanje.

12. "Nametnuti" praznici

Puno ljudi se oseća melanholično zato što su im svi praznici jednaki, uvek isti ljudi, na istom mestu koji rade iste stvari. Takođe pritisak koji se vrši na vas da obilazite jedne rođake ili druge može završiti svađama i ljutnjom zbog čega se loše osećate.

- Identifikujte svoje prioritete - s kim želite da budete za praznike, koliko vremena s njima želite da budete i gde. Ako želite da provedete vreme s nekim s kim inače niste za praznike, nazovite ih, budite proaktivni - savetuje Verenberg.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs