Najbolja zaštita protiv polno prenosivih bolesti

Istorija kondoma: Od tkanina u drevnom Egiptu, preko jagnjećih creva, do gume

Prvi oblici prezervativa pojavili su se već oko 11.000 godina pre naše ere, kroz istoriju su ih smatrali "nemoralnim", a danas se u svetu proda oko 5 milijardi kondoma godišnje
Škola sexa
17:58h Autor:
Istorija kondoma: Od tkanina u drevnom Egiptu, preko jagnjećih creva, do gume
Foto: Shutterstock

Osim činjenice da su jedan od najboljih načina za zaštitu od neželjene trudnoće i polno prenosivnih bolesti, nova kineska studija pokazuje da njihovo korišćenje podstiče vaginalno zdravlje i smanjuje broj infekcija kod polno aktivnih žena. Čini se da ljudi razmišljaju "bez gumice nema ljubavi" još od 11.000 godina pre naše ere.

Tragovi u pećinama

Prvi dokazi o postojanju kondoma su oni umetnički - na zidovima pećine Les Kombareles koji datiraju iz perioda 10.000 godina pre naše ere. Naučnici su uspeli da odgonetnu crteže koji navodno predstavljaju tadašnje kondome - odnosno navlake koje su muškarci stavljali na penis.

1.000 godina pre nove ere

Neki istoričari tvrde da su prvi kondomi napravljeni od tkanina u drevnom Egiptu. Njihova namena nije bila kontracepcija, već zaštita od polno prenosivih bolesti koje su bile poznate već u to vreme.

15. vek

U to vreme bogati slojevi društva u Kini i Japanu koristili su kondome koji prekrivaju samo glavić. Takođe, u to doba u Kini se pojavljuju prezervativi napravljeni od jagnjećih creva ili svilenog papira premazanog uljem. U Japanu su se koristili prezervativi izrađeni od oklopa kornjače i rogova životinja.

16. vek

Italijanski fizičar Gabrijel Falopijus pisao je o strahotama tada česte polne bolesti - sifilisa. Predlagao je korišćenje lanene tkanine kao zaštite. Lan se potapao u hemikalije i potom sušio, a izum je testirao u eksperimentu na hiljadu muškaraca, od kojih nijedan nije zaražen sifilisom.

17. vek

Katolički teolog Leonardo Lesijus u delu "De iusttia et iure" pisao je da su kondomi nemoralni, a neki ljudi to tvrde i danas. U to vreme za prezervative su se koristila životinjska creva, a bili su dostupni i javnosti. Ipak, kako su bili dosta skupi, nisu se često koristili.

18. vek

Britanski lekar Danijel Tarner smatrao je da kondomi podstiču muškarce na promiskuitet. U to doba, brojni lekari su bili protiv kondoma, ali njihovo tržište se širilo, pa su se prodavali na mestima poput pabova, apoteka i dućana. Krajem veka, ljudi su se javno zalagali za kontracepciju, a uz kondome se često koristio i rastvor limuna i čaja od peršuna kojom se ispirala vagina.

Koja su se sve bizarna kontraceptivna sredstva koristila saznajte OVDE.

19. vek

Čarls Gudjir, američki samouki hemičar kreirao je automobilske gume i razne druge proizvode od gume, a među ostalim i gumene kondome. U Irskoj je u to doba bilo zabranjeno reklamirati kondome kao danas cigarete - iako su mogli da se prodaju i kupuju. Krajem veka ljudi su umesto reči kondom počeli da koriste reč "gumica".

Od 1900. g. do 1950-ih

Nemački hemičar Džulijus From 1912. godine osmislio je nov način proizvodnje kondoma - umakao je staklene kalupe u sirov rastvor gume, što im je davalo glatku teksturu. Njegova linija kondoma popularna je u Nemačkoj i danas. 1920-ih su proizvođači postali kreativniji u oglašavanju kondoma, a njihova prodaja se udvostručila. U američkoj vojsci su se delili besplatno.

1980-e

Bez gumice nema seksa, u ovom periodu je bio stav više od 40 odsto Amerikanaca, čemu je doprineo strah side.

Danas

Kondomi postoje u svim bojama, ukusima, mirisima i dizajnu, a postoje čak i poprilično bizarni načini zaštite - poput kondom-gaća. Moderni kondomi su dizajnirani kako bi osigurali maksimalan užitak uz zaštitu koja iznosi oko 96 odsto. Svake godine se širom sveta proda oko pet milijardi kondoma, a najčešće ih koriste mladi od 18 do 24 godine. Po nacijama, najviše ih koriste Kinezi, potom Britanci i Australijanci.

A nedavno je jedna devojka završila u bolnici jer je krompir koji je koristila kao kontracepciju pustio korenje. OVDE pročitajte više o tome.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs