Priroda i nauka

Otkrivena misterija: Kako jedan pas kontroliše stotine ovaca

Večitu čaroliju kojom pas uspeva da natera stotine neposlušnih ovaca da prate njegova uputsva, pomoću GPS podataka, naučnici su uspeli da dešifruju
Ljubimci
08:44h Autor:
Otkrivena misterija: Kako jedan pas kontroliše stotine ovaca
Foto: Shutterstok

Odnos između pastira i ovčarskog psa oduvek je delovao pomalo kao čarolija, ali su naučnici sada uspeli da odgonetnu tu misteriju.

Koristeći GPS podatke, istraživači su otkrili matematičku šemu po kojoj ovčarski pas obavlja svoj zadatak, a koja bi mogla da posluži u razvoju "ovčarskih robota" za kontrolu masa ili čišćenje naftnih mrlja.

Model do kog su došli može da objasni kako samo jedan pastir i jedan jedini pas mogu da kontrolišu nedisciplinovano stado sa više od 100 ovaca. Istraživači ističu da se pas u osnovi sledi dva jednostavna pravila. Prvo pravilo: uči kako da drži ovce na okupu. Drugi pravilo: čim ovce stvore kompaktnu masu, tera ih napred.

"Ono što je najinteresantnije je to koliko su ova pravila jednostavna", izjavio je za BBC vođa istraživanja, dr Endru King sa Svanzi Univerziteta.

"U početku smo imali puno različitih ideja. Počeli smo da stado posmatramo iz vazduha, ali smo potom shvatili da moramo da vidimo ono što pas vidi. A on vidi nešto belo i vuneno. Ukoliko se u tome pojave šupljine ili one postanu veće, zadatak psa je da one što pre budu ispunjene", objasnio je on.Britanski naučnik je rekao da ovčarski pas majstorski koristi "teoriju sebičnog stada" da bi životinje naterao da se zbiju jedna uz drugu i prisli ih da idu u pravcu kom želi.

"Teorija sebičnog stada znači da između sebe i opasnosti stavite nešto ili nekog. Jedinke pokušavaju da što više umanje šanse da im se nešto dogodi, pa se zato kreću prema sredini grupe", kazao je dr King.

Njegov kolega, dr Danijel Strembom sa Upsala Univerziteta u Švedskoj, koristio je GPS podatke kako bi razvio kompjuterske simulacije. To im je omogućilo da razviju matematički "ovčarski" model, algoritam koji im pomaže da reše problem kako jedan činilac može da kontroliše veliki broj neposlušnih činilaca. Naučnici se nadaju da će ovaj princip moći da primene i u mnogim drugim kontekstima.

"Možda će matematičari i inženjeri ili robotičari iskoristiti ove rezultate u druge svrhe. Na primer, u slanju dronova za prikupljanje informacija i njihovo grupno povlačenje", naveo je dr King.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs