saveti

Mali planovi i male radosti: Optimizujte planove i očekivanja u 2021?

Nova godina osim okrenutog dana na kalendaru, obično ne donese odmah nešto previše novo i revolucionarno, iako uvek verujemo da će. Istina je ipak da 1. januar gotovo uvek izgleda manje više identično kao 31. decembar, minus novogodišnja histerija i traženje poklona, a plus nekoliko novogodišnjih odluka.

Zanimljivosti
Autor:
Mali planovi i male radosti: Optimizujte planove i očekivanja u 2021?
Foto: Shutterstock

Ove godine, to je verovatno još intenzivnije nego inače budući da smo prošlu svi želeli brže bolje da zapakujemo i ostavimo tamo gde joj je mesto, u prolosti, i da što pre okrenemo nove listove koji će nas odvesti daleko od brodoloma prethodne.

Ipak, u tom planiranju i prekrajanju valjalo bi ne zaboraviti da je neophodno biti nežan prema sebi i razuman prema situaciji, i ne dopustiti da nas prevelike ambicije i ideje ubace u loop iz kog se teško izlazi i gde gotovo uvek ostanemo sa velikim razočaranjima. I to ne zato što smo stvarno nedovoljno talentovani, posvećeni, kreativni, spremni za promene, nego zato što obično zaneseni duhom novih početaka, u startu od sebe očekujemo previše.

Zato, da bi ova godina stvarno bila što uspešnija, neophodno je kako tako optimizovati svoju listu želja i očekivanja.

Pripremiti se pre svega emocionalno na dan mrmota koji sledi (jer ne žao nam je što to moramo da kažemo ali ništa nije gotovo) i pokušati da možda čak i uživamo ostvarujući postavljene ciljeve i realizujući planove. Ali na malo i korak po korak.

Definisati prioritete

Priča o prioritetima nekako sasvim logično dolazi na sam početak. Tačno je da sa početkom svake nove godine dobijemo polet da prestanemo da pušimo i pijemo, počnemo zdravije da se hranimo, idemo na trčanje, pijemo mnogo vode, vežbamo meditaciju, i čitamo više knjiga, i to sve već prvog dana januara ako može. Ipak, realnost je takva da je neophodno definisati šta nam je stvarno važno i šta je izvodljivo i odatle kenuti polako. Nije moguće svega se odreći i sa svime štetnim prestati najednom ali je moguće odabrati šta je to što nam najviše znači u ovom trenutku. Ako ne mogu da imam sve što poželim, šta je ono što želim najviše?

Situacija novih karantina širom sveta, nemogućnost putovanja, i generalno dani koji liče jedni na druge, mnoge podsećaju na zatvor. A ako ćemo praviti poređenja (iako realno je da nije ni blizu sličnog) Mitch Abrams, psiholog koji radi sa zatvorenicima je za New York Times rekao da smatra da od zatvorenika zapravo možemo mnogo naučiti to jest od njihove sposobnosti da se prilagode novonastaloj situaciji što mahom čine tako što definišu (ili još bolje redefinišu) ono što je važno. Ukoliko je svakodnevica skučena, ukoliko je manje prilika, manje svega, važno je videti sa čime možemo da radimo i šta je stvarno realno. Ali i stvarno važno. Koja je prva lista na listi želja? Bolje nju razraditi u nekoliko smislenih podfaza nego skočiti na nekoliko strana u isto vreme.

Biti prisutan u trenutku

Svi koji se bave psihologijom, možda imaju drugačije pristupe ali se slažu u jednom: da smo mnogo otporniji i prilagodljiviji nego što mislimo da jesmo i na kraju dana stvarno uspevamo da prebrodimo gotovo sve izazovne situacije. Međutim, ono što u tome izuzetno mnogo pomaže je fokusiranje na trenutak, na detalj, umesto sagledavanja šire slike. Šira slika i svet koji je opet u haosu će gotovo sigurno samo uneti anksioznost, dok je fokus na sada jednak apsolutnom smirivanju. Osnovno pitanje je razume se, “kako” ostati prisutan i uključen? Postoji mnogo načina za to i vežbi za dobro poznati mindfulness, ali jedna od osnovnih je napisati kojih je to pet stvari na kojima smo zahvalni, ma kako one male bile. I da, računa se šolja čaja ujutru, i šetnja svakog utorka i četvrtka sa najboljom prijateljicom.

Kad god svega postane previše, i novih očekivanja od sebe i starih problema, u novoj godini samo udah izdah i razmišljanje o tome šta smo već dobro uradili i šta još treba uraditi danas. Kako iskoristiti i ulepšati danas, ne celu nedelju ili još gore ceo mesec. Živeti u trenutku i ovom satu, što možda zvuči kao ultimativni kliše, ali je i provereno korisno.

Fleksibilnost i tolerancija

Pre svega prema sebi a onda i prema drugima jer jedno je poželeti promenu i zapisati želju, a sasvim drugo ostvariti ih. Naravno da treba imati kontrolu nad sopstvenim narativom i životom, ali je nekada to zaista nemoguće u meri u kojoj želimo i tada umesto ljutnje na sebe, situaciju treba prihvatiti i sebi dati dan odmora. Neki dani jednostavno nisu stvoreni da budu iskorišćeni maksimalno, neki drugi nas sasvim iznenade, neke želje otkrijemo usput, neke stare se ispostave kao beskorisne. Prilagodljivost je izuzetno važna jer, je plan jedno a život nešto sasvim sasvim drugo, i neophodno je biti spreman na moderiranja i navigiranja. Na snalaženje u trenutku i prihvatanje da će neki utorak biti sasvim lenj i razvučen ali će zato umesto njega nedelja biti superproduktivna.

Mali planovi i male radosti

2020. nas je naučila da ne možemo da planiramo mnogo, ali da možemo da planiramo lepše. Umesto punih kalendara putovanja, sastanaka, dolazaka i odlazaka dobra ideja je napraviti kalendar sa mini stvarima koje nas raduju. Još uvek je moguće ići na hajking, ili isprobati nešto što nikada do sada nismo, ili praviti večeru sa prijateljima, ili otići na izlet u blizini. Nije sve u velikim i gigantskim idejama. Planirajte sve što budi radost, ili što bi Marie Kondo što "sparks joy", ma kako sitno bilo. I to što više i što češće.

(Stil.kurir.rs)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs