Najlepši ukras svake terase

DODAJTE OVO U SAKSIJE S MUŠKATLAMA-CVETAĆE KAO LUDE SVE DO JESENI: Ovo morate da znate pre nego što ih iznesete napolje!

Veoma lako se održavaju, samo ako znate nekoliko jednostavnih caka

Bašta
Autor:
DODAJTE OVO U SAKSIJE S MUŠKATLAMA-CVETAĆE KAO LUDE SVE DO JESENI: Ovo morate da znate pre nego što ih iznesete napolje!
Foto: Shutterstock

Muškatle su jedna od najpopularnijih vrsta cveća na našim prostorima. Toliku popularnost duguju lakom održavanju i jeftinoj ceni, a pre svega raskošnoj lepoti cveta muškatle.

Saksije sa muškatlama najlepši su ukras svake bašte ili balkona, tokom leta, a da li ste znali da mogu da cvetaju do kasne jeseni?

Evo kako da vam to uspe!

Ukoliko biljka nema dovoljno joda, razvijaće se usporeno i biti podložnija bolestima. Takođe, jod u biljkama reguliše protok vode i razmenu kiseonika i čini ih otpornijim. Kod biljaka koje cvetaju produžava vreme cvetanja, ali ga možete koristiti i kod drugih biljaka, kao i za zalivanje povrća u bašti.

Takođe, od proleća do jeseni muškatle je dobro dva puta mesečno zalivati vodom u kojoj se nalazi prihrana za biljke na bazi fosfora, i to je dobro za podsticanje cvetanja.

Obezbediti muškatlama dovoljno joda veoma je lako - stavite kap farmaceutskog joda u litar vode, a potom sipajte 50 ml te vode s jodom uz unutrašnje ivice svake saksije. Pazite da ne preterate jer možete da oštetite koren i pripazite da ga ne koristite sa proizvodima za biljke u kojima već ima joda jer će doza biti prevelika.

Jod
foto: Profimedia

Još jedan trik za bujanje muškatli

Neki ljudi ove biljke povremeno (jednom nedeljno) zaliju mlekom jer i to pogoduje dobrom cvetanju, ali i jačanju muškatli i boljoj apsorpciji hranljivih materija iz zemlje. Mleko sadrži potrebne minerale kao što su kalijum, kalcijum, fosfor i magnezijum.

Ovo predivno cveće voli sunce, pa ga držite na južnoj strani balkona ili dvorišta.

Pazite kako ih presađujete jer im koren ne podnosi previše vlage pa je bitno da je drenaža u zemlji dobra, a to ćete postići, na primer, mešanjem zemlje sa kamenčićima i stavljanjem sloja granula za drenažu na dno saksije.

Kada se na listovima pojave crvenkasti rubovi, to je znak da je muškatli hladno. To se najčešće događa kada je danju jako toplo, ali noći su hladne. U tom slučaju nije loše biljku noću staviti na toplije mesto pa je ujutro opet izvaditi, i tako dok noći ne postanu toplije.

Prema nekim istraživanjima, muškatle je dobro imati i unutar kuće jer njen miris ublažava glavobolju i pomaže kod nesanice.

Ovo morate znati pre nego što iznesete muškatle napolje

Najbolje temperature za gajenje muškatli su od 10 do 27 stepeni. Na nižim temperaturama one polako počinju da propadaju. Zato ih ne iznosite napolje sve dok se temperatura napolju ne ustali, a noćne i jutarnje temperature pređu deset stepeni.

Zalivanje muškatli mora da bude redovno, ali umereno. Neophodno je da biljke imaju dovoljno vlage, da listovi ne bi uvenuli. Previše vlage i preterano zalivanje izaziva truljenje korena i zato zemljište treba da bude ravnomerno vlažno. U kasnim popodnevnim časovima, ako noći nisu hladne mogu da se poprskaju odstajalom vodom.

Muškatle, Cveće
foto: Shutterstock

Početkom proleća muškatle treba orezati i zaliti. Poželjno je presaditi ih. Prihranjuju se đubrivom za muškatle, ili đubrivom za cvetnice. Tokom vegetacije prihranu muškatla treba obavljati zalivanjem 1-2 puta nedeljno rastvorom za muškatle. Muškatle se, kao ni ostale biljke čiji listovi imaju dlačice, ne smeju prihranjivati prskanjem preko listova.

Kako presaditi i razmnožiti muškatle?

Muškatle se razmnožavaju semenom ili uzimanjem reznica zdravih, sočnih biljaka, a optimalno vreme za to je leto. Reznice na ožiljavanje treba staviti u topao, peščani, umereno vlažan kompost. Razmnožavanje semenom zahteva da seme bude sveže, jer brzo gubi sposobnost klijanja.

I muškatle mogu da se razbole

Evo kako da to prepoznate i kako da ih lečite:

  • Najčešća bolest muškatle je bakterijska pegavost lista (Xsanthomonas pelargonii). Na naličju starijeg lišća pojavljuju se uljaste providne tačkice, koje zatim prerastaju u okrugle pege sa crvenkastim ili sivim središnim delom i žutozelenom perifernom zonom. Pege zatim postaju vidljive i sa lica lišća. Često se više pega međusobna spaja, stvarajući veća obolela mesta (fleke), koja su često oivičena nervima. Jače napadnuti listovi se suše.
  • Obolele listove treba odstraniti i spaliti. Jače napadnute biljke počupati i uništiti. Kod zalivanja ne kvasiti listove. Temperaturu i relativnu vlažnost vazduha snižavati češćim provetravanjem. Preventivno tretirati fungicidima na bazi bakra.

Reznice uzimati samo od potpuno zdravih biljaka, odnosno od takvih koje najmanje poslednjih šest meseci nisu pokazivale nikakve znakove bolesti.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs