Sveti Vasilije Ostroški čini čuda koja ljude ostavljaju bez daha, te njegov većni dom na Ostrogu posećuju ljudi svih veroispovesti, moleći ga da im pomogne u nevolji. Osim toga, mnogo je i povratnika koji su došli da se zahvale ovom svecu zbog svega dobrog što im je doneo u život.

Ukoliko želite da zamolite svetog Vasilija Ostroškog za bilo kakvu pomoć, izgovorite ovu molitvu:

"Sveti Vasilije, veliki ugodniče Božiji, pomozi svima pa i meni. Veliki branitelju vere Pravoslavne, odbrani i nas koji tvoju Svetu veru držimo, i s nadom tebi pristupamo.

Sveti Vasilije, veliki ugodniče Božiji, pomozi svima pa i meni. Veliki branitelju vere Pravoslavne, odbrani i nas koji tvoju Svetu veru držimo, i s nadom tebi pristupamo. Veliki arhijereju Božiji, pomoli se Bogu Svedržitelju za sve ljude tvoje, pa na posletku i za mene nedostojnog i poslednjeg. Tvrdoški viteže i Ostroški podvižniče, spasavaj nas od beda vidljivih i nevidljivih.

Zapalila te je Srpska zemlja kao večnu sveću pred prestolom Boga Živoga, pa nam sada osvetli puteve i razagnaj tugu. Molitvama i suzama zagrevao si hladnu pešteru Ostrošku, pa zagrej sada Božijim duhom i srca naša, da se spasemo i proslavimo Boga svevišnjega i tebe Sveca Božijega.

Sa svih strana sveta priticali su ćivotu tvome bolni i nevoljni, i ti si im pomagao: demone odgonio, veze đavolje raskidao, i zdravlje duševno i telesno ljudima darivao. Tako i sada pomozi, krštenim i nekrštenim, kao i uvek, svima pa i meni. Izmiritelj si bio zavađene braće, izmiri i sada sve zavađene, zbratimi razbraćene, oveseli tužne, ukroti samovoljne, isceli bolne. Sveti Vasilije Čudotvorče i Oče naš duhovni, čuj i usliši čeda tvoja duhovna u Hristu Isusu Gospodu našem." Amin

Kako je Stojan postao Čudotvorac?

Sveti Vasilije slovni za velikog čudotvora koji je mnogim ljudima pomogao u nevolji. Rođen je kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići, Popovo polje, nadomak Trebinja u Hercegovini po predanju 28. decembra 1610. godine u bogobojažljivoj porodici hercegovačkih težaka. U strahu od danka u krvi, roditelji su ga već u 12. godini poslali u skroviti manastir Zavalu, gde se učio crkvenoj pismenosti i to od strica, igumana svetinje.

Posle nekoliko godina, Stojan prelazi u trebinjski manastir Tvrdoš, gde nakon pohađanja manastirske škole, najzad prima i monaški postrig i sveštenički čin. Kao arhijerej živeo je u manastiru Tvrdoš i odatle utvrđivao u pravoslavlju svoje vernike, čuvajući ih od turskih svireposti i latinskog lukavstva.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, bežao je na Svetu goru, ali ga je narod u Bjelopavlićima zaustavio uz obećanje da će mu svako davati po mericu pšenice za izdržavanje. Vladika je ostao i najpre se podvizavao u jednoj pećini u Pješivcima, a kasnije prelazi u ostrošku pećinu. Manastir Ostrog je mesto gde je nastavio svoj strogi podvižnički život. Poslednjih 15 godina svog života proveo je u pećinskoj isposnici u Gornjem Ostrogu. Umro je  12. maja 1671. godine.