Ostavila je najbogatijeg Nemca zbog Gebelsa, a Hitler im kumovao: Šestoro dece otrovala u bunkeru, dok je najstarijeg sina spasilo zarobljeništvo

Saznajte kako je Magda Gebels ostavila bogatog muža i postala deo mračne istorije, usmrtila je šestoro dece, dok je sin preživeo u zarobljeništvu Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Scherl / SZ-Photo / Profimedia

Magda Gebels imala je sedmoro dece – šestoro iz braka sa nacističkim funkcionerom Jozefom Gebelsom i sina Haralda iz prvog braka sa bogatim nemačkim industrijalcem Ginterom Kvantom. Kada je postalo jasno da se Treći rajh bliži kraju, njen prvi suprug ponudio je da preuzme svu decu Gebelsovih i odvede ih na sigurno, daleko od Nemačke.

Magda je, međutim, odbila njegovu ponudu. U maju 1945. godine, dok su se sa Hitlerom i Evom Braun nalazili u bunkeru ispod Rajhskancelarije u Berlinu, donela je strašnu odluku: šestoro svoje dece usmrtila je kapsulama sa cijanidom, ne želeći da dočekaju poraz nacističkog režima. Jedini koji je preživeo bio je Harald, njen sin iz prvog braka. Njegova životna priča kasnije se nastavila potpuno drugačijim putem.

Razvela se od najbogatijeg muškarca

Harald Fridrih Ludvig Kvant rođen je 1. novembra 1921. godine u Šarlotenburgu. Njegov otac bio je Ginter Kvant, četrdesetogodišnji industrijalac i jedan od najbogatijih ljudi u Nemačkoj. Magda je bila 17 godina mlađa i važila je za pravu lepoticu. Međutim, posle nekoliko godina shvatila je da brak nije toliko uzbudljiv koliko je zamišljala.

Sanjala je o društvenom životu i blistavim prijemima, dok je Kvanta zanimao gotovo isključivo posao. Želeo je mir i tišinu u porodičnom domu.

Godine 1929. Magda je napustila supruga, upoznala Jozefa Gebelsa i njen život se potpuno promenio.

Gebels je prvi put video Haralda u martu 1931. godine. U svom dnevniku zapisao je: „Ima devet godina, divan je dečak, veoma plav i pomalo drzak. Ali baš mi se to dopada.“

U decembru iste godine Magda se udala za Gebelsa, a Adolf Hitler bio je kum na venčanju.

Nakon razvoda roditelja Harald je u početku ostao sa ocem, ali se 1934. godine preselio kod majke i očuha. Gebels je ubrzo shvatio da dečak može biti veoma koristan za propagandu.

Previranja iza fasade savršene porodice

Porodica Gebels predstavljana je kao uzorna nacistička porodica – „prava arijevska“ zajednica sa mnogo dece, fotogeničnom majkom i šestoro plavokosih mališana. Harald je u toj propagandnoj slici imao ulogu idealnog najstarijeg sina.

Foto: Scherl / SZ-Photo / Profimedia

Odnos između Haralda i očuha bio je složen. S jedne strane, Gebels se prema njemu ponašao kao prema rođenom sinu, ili je barem tako želeo da izgleda. S druge strane, Harald je imao stavove koji nisu bili poželjni u njihovom domu. Podržavao je indijskog nacionalistu Subhasa Čandru Bosa, što je u porodici Gebels bilo gotovo nezamislivo.

Prema jednom izvoru, Harald i Magda su se 1944. godine posvađali. Optužila ga je da se udaljio od ideologije, a on joj je navodno odgovorio da više ne želi da veruje u „te prazne glave“.

Gebels je u dnevniku zapisao da se Harald ponašao „na potpuno nedostojan način“, a kasnije je jasno stavio do znanja da u porodici neće prihvatiti nikoga ko ne deli njegova uverenja.

Istoričar Rüdiger Jungblut, autor knjige o porodici Kvant, smatra da se Harald „pomirio s tim što ima takvog očuha i takvu majku“. Ipak, smrt šestoro mlađe braće i sestara ostala je mračna senka koja ga je pratila celog života.

Tragičnu vest saznao u zarobljeništvu

U proleće 1945. godine Harald je služio u nemačkom ratnom vazduhoplovstvu, Luftvafeu. Devetog septembra 1944. proglašen je nestalim u borbi, ali je dva meseca kasnije otkriveno da se nalazi u britanskom zarobljeništvu. Upravo tamo dobio je pismo od majke.

„Dragi sine! Već šest dana smo u bunkeru. Tata, tvojih šestoro braće i sestara i ja spremni smo da damo svoje živote. Ostani veran! Budi veran sebi, svom narodu i svojoj zemlji!“

I Gebels je pisao svom pastorku:

„Verovatno neće ostati niko osim tebe ko bi mogao da nastavi tradiciju naše porodice.“

Harald je za smrt majke, očuha i šestoro polubraće i polusestara saznao putem radio-poruke. Prema svedočenjima njegovih saboraca, bio je potpuno potresen i ćutao je čitavog dana.

Foto: akg-images / akg-images / Profimedia

Kada je 1947. godine oslobođen iz zarobljeništva, vratio se ocu. U međuvremenu je Ginter Kvant proglašen nevinim za nacističke zločine, uprkos činjenici da su u njegovim preduzećima radile desetine hiljada ratnih zarobljenika i logoraša, a da su njegove fabrike proizvodile oružje za Vermaht.

Ginter je preminuo 1954. godine, a svoje poslovno carstvo ostavio je dvojici sinova – Haraldu i njegovom polubratu Herbertu.

Nasledili su ogromnu industrijsku imperiju, uključujući vlasničke udele u kompanijama BMW i Daimler-Benz. Herbert je kasnije spasao BMW od propasti ulaganjem u nove modele automobila, dok je Harald upravljao drugim delovima porodične imovine.

Godine 1967. Harald je poginuo u avionskoj nesreći u Italiji. Iza sebe je ostavio suprugu i petoro dece.

Nije hteo da razgovara o porodici

Danas njegovi potomci, četiri ćerke i njihove porodice, raspolažu bogatstvom koje se procenjuje na milijarde dolara. Smatraju se jednom od najbogatijih porodica u Nemačkoj i poseduju značajan udeo u kompaniji BMW. Ipak, baš kao i njihov otac, uglavnom izbegavaju javnost.

Harald Kvant tokom života nikada nije davao intervjue o majci i očuhu. Nije napisao memoare, niti je pokušavao da opravda ili objasni njihovo ponašanje.

Godine 1946. dao je javnu izjavu u kojoj je tvrdio da nikada nije bio član Nacionalsocijalističke nemačke radničke partije (NSDAP), niti je imao neku visoku funkciju u režimu. Tvrdio je i da je njegov kritički odnos prema nacizmu oblikovao upravo otac, Ginter Kvant.

Međutim, istinitost te izjave ostaje pod znakom pitanja. Njegov stariji polubrat Herbert, kojeg je odgajao isti otac, pristupio je NSDAP-u 1940. godine.

Posle rata Harald je zaposlio Vernera Naumana, čoveka koji je bio zaljubljen u Magdu i ostao odani nacista. Haraldova ćerka Gabrijele kasnije je objasnila da ga otac nije zaposlio zbog zajedničkih političkih uverenja, već zato što mu je to pružalo „osećaj bliskosti sa majkom“.

Ko zna da li bi i sam Harald preživeo da tih majskih dana nije završio u zarobljeništvu.

 Stil / Dzen

This browser does not support the video element.

"IZ BUDŽETA SRBIJE SE SVAKE GODINE KRADE ŠEST MILIJARDI EVRA" Pao okršaj na Kurir TV! Dragaš traži prekid EXPO-a i hapšenje milijardera: Zemlja na ivici kolapsa Izvor: Kurir televizija