Jedan od prvih znakova da srce slabi javlja se uveče: "Pritisak ne sme da vam bude viši od ovoga"

Problemi sa srcem često se javljaju postepeno. U članku saznajte koji su simptomi srčane slabosti i kako ih prepoznati Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: RTS Ordinacija - Zvanični kanal

Problemi sa srcem ne moraju uvek da počnu iznenadnim bolom u grudima, gušenjem ili lupanjem srca. Ponekad se prvi simptomi razvijaju postepeno i pojavljuju se u trenucima kada ih najmanje očekujemo – nakon dugog dana, kada se umirimo, skinemo obuću i konačno sednemo da odmorimo.

Jedan od znakova na koji posebno treba obratiti pažnju jeste oticanje stopala i članaka, naročito ako se javlja ili postaje izraženije pred kraj dana. Mnogi ovaj problem pripisuju dugom stajanju, sedenju, vrućini ili umoru, ne razmišljajući da ponekad može da bude povezan i sa radom srca.

11 simptoma kojima telo upozorava na moguće srčane bolesti

Kada srce ne uspeva da pumpa krv dovoljno efikasno, krv se može zadržavati u krvnim sudovima, a tečnost prelaziti u okolna tkiva. Zbog dejstva gravitacije, otoci se najčešće prvo primećuju na stopalima, oko članaka i potkolenicama.

Važno je, međutim, naglasiti da oticanje nogu ne znači automatski da postoji srčana bolest. Isti simptom mogu izazvati problemi sa venama, bubrezima, jetrom, pojedini lekovi, kao i dugotrajno sedenje ili stajanje.

Foto: Shutterstock

Čuveni kardiolog upozorava na navike koje mnogi svakodnevno ponavljaju

Srčana slabost jedan je od ozbiljnih zdravstvenih problema savremenog društva, dok su kardiovaskularne bolesti i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti. Iako se često govori o tome koliko su masna hrana, slatkiši, alkohol i cigarete štetni za organizam, mnogi ne razmišljaju o tome koliko svakodnevne navike mogu da utiču na zdravlje srca.

Prof. dr Petar Seferović, poznati kardiolog, detaljno je govorio o faktorima koji mogu da oštete srčani mišić, objasnio zašto je pravilna ishrana važna za očuvanje njegovog zdravlja i upozorio na posledice dugotrajnog stresa.

Prema njegovim rečima, ključ nije u potpunom odricanju od omiljene hrane i pića, već u umerenosti, kontroli faktora rizika i pravovremenom otkrivanju zdravstvenih problema.

Ishrana ima veliku ulogu u očuvanju zdravlja srca

Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji srčanih oboljenja jeste kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola u krvi, kao i održavanje zdrave telesne težine. Sve ove vrednosti u velikoj meri zavise od načina ishrane i životnih navika.

Foto: Printskrin@N1/YouTube

 Najvažnije je u svemu biti umeren. Slabljenje srca je veoma veliki klinički sindrom, koji nastaje kao posledica srčanog oboljevanja, najčešće koronarnih arterija. I to je ono što želimo da sprečimo – objasnio je profesor.

Kada je reč o svakodnevnom jelovniku, prednost bi trebalo dati namirnicama koje doprinose očuvanju kardiovaskularnog zdravlja.

Godinama insistiramo na lečenju povišenog krvnog pritiska, što je veoma povezano sa ishranom. Lečenje i kontrola šećera u krvi, holesterola, telesne težine – sve je to povezano sa načinom ishrane. Piletina, ćuretina, riba, povrće i voće i pitanje je da li ćemo preživeti – kroz šalu je rekao dr Seferović.

On je naglasio da to ne znači da čovek mora zauvek da se odrekne crvenog mesa i omiljenih jela.

Može i biftek, i prasetina, i jagnjetina, ali jednom nedeljno, ostalim danima jedite ove druge nabrojane namirnice. I ako možete da se uvežbate da ustanete od stola, a da niste potpuno siti, vi ste pobedili.

Koje namirnice i pića mogu da opterete srce?

Preterivanje sa zasićenim masnim kiselinama, crvenim mesom, slatkišima i alkoholom može nepovoljno da utiče na zdravlje srca, naročito kada je takav način ishrane deo svakodnevne rutine.

Nisu dobre prevelike količine zasićenih masnih kiselina, nisu dobre velike količine crvenog mesa, slatkiša, vina, jak alkohol, kratka pića i slično. Ako ste umereni, ništa od ovoga neće smetati vašem srcu – istakao je kardiolog.

Ipak, posebno je važno da osobe koje već imaju povišen krvni pritisak, holesterol ili druge faktore rizika ne zanemaruju preporuke lekara. Umerenost ne znači da su sve namirnice i količine podjednako bezbedne za svakoga.

Oprez ako je u porodici bilo ranih srčanih oboljenja

Nasledni faktori takođe imaju značajnu ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Ukoliko je neko od bliskih članova porodice u mlađim godinama doživeo infarkt ili preminuo usled srčanog oboljenja, potrebno je obratiti dodatnu pažnju na preventivne preglede.

Kardiolog je posebno izdvojio povišen krvni pritisak kao jedan od faktora rizika koji ne treba zanemarivati.

Na povišeni krvni pritisak posebno mora da se obrati pažnja. Danas se fantastično leči, ako je na vreme otkriven. Nemojte mnogo dosoljavati hranu, držite pritisak u granicama 140 sa 90. Nikada nemojte čekati da pređe granicu. I ne merite ga svaki dan, dobro je dva puta nedeljno. Nikako ujutru, tada je najveći. Najbolje je oko podne ili oko šest popodne – savetovao je profesor.

Važno je napomenuti da se ciljne vrednosti krvnog pritiska određuju individualno, a da osobe koje već imaju hipertenziju treba da prate preporuke svog lekara. Jedno merenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze.

Koliko su kafa, energetska pića i cigarete opasni za srce?

Kafa je jedan od najčešće konzumiranih napitaka, a mnogi se pitaju da li svakodnevno ispijanje nekoliko šoljica može da ugrozi zdravlje srca.

Kafa je široko upotrebljavan napitak, ako popijete dnevno dve, tri kafe, nije ništa strašno i ne bi trebalo da imate nikakve posledice – objasnio je dr Seferović.

Međutim, posebnu pažnju treba obratiti na energetska pića. Ona mogu da sadrže velike količine kofeina i drugih stimulativnih sastojaka koji utiču na budnost, puls i krvni pritisak. Njihova prekomerna konzumacija može biti posebno rizična za osobe koje imaju srčane probleme ili poremećaje srčanog ritma.

Foto: Shutterstock/ercan senkaya

Kada je reč o alkoholu, profesor je upozorio na razliku između povremene i prekomerne konzumacije.

Ako popijete litar vina, nije isto kao čaša, zato drugačije pritisak reaguje. Gledajte da se što ređe opijate.

Ipak, najstrože upozorenje uputio je pušačima.

Zaboravite da cigarete postoje, to je najveći otrov koji postoji u savremenoj civilizaciji – poručio je kardiolog.

Pušenje oštećuje krvne sudove, ubrzava razvoj ateroskleroze i značajno povećava rizik od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Stres može ozbiljno da ugrozi srčani mišić

Osim ishrane, pušenja i fizičke neaktivnosti, na zdravlje srca utiču i emocije. Dugotrajna izloženost stresu može da poremeti rad kardiovaskularnog sistema, a naročito opasne mogu biti izuzetno intenzivne i traumatične situacije.

Zdravlje se definiše kao jedinstvo fizičkog i psihičkog blagostanja. Vrlo je kompleksno pitanje. Izuzetno teške i dramatične situacije oko zdravlja i života bližnjih ili odlučujuće poslovne odluke mogu dovesti i do fatalnih posledica. Znate priču da majka može da osedi za noć kada izgubi dete ili da joj je srce prepuklo zato što je saznala da joj je sin umro na bojnom polju. Radi se o uticaju kateholamina na naš srčani mišić. Ubrzavaju srčani rad, povećavaju pritisak i izazivaju suženja arterija srca. Osoba koja je izložena toj situaciji može da doživi infarkt ili iznenadnu smrt zbog aritmije – objasnio je profesor.

Kada se nađemo u stresnoj situaciji, organizam oslobađa hormone stresa, među kojima su adrenalin i noradrenalin. Oni ubrzavaju rad srca, podižu krvni pritisak i povećavaju opterećenje kardiovaskularnog sistema.

Foto: Shutterstock

Poseban problem predstavlja hronični stres, kojem su mnogi ljudi izloženi zbog poslovnih obaveza, finansijskih problema, porodičnih odnosa i stalne brige za budućnost.

Druga emocija je hronični negativni stres za opstanak, reputaciju, želju da se napreduje, dovodi do povećanja simpatičkog tonusa koji ubrzava srčani rad i podiže krvni pritisak ili prouzrokuje aritmije koje su veoma opasne. Srce je savršen organ, ali ako se kontrahuje u minuti mnogo više od 60 puta, njegov vek trajanja je manji, ulazi u fazu trošenja – upozorio je kardiolog.

Ovo su simptomi na koje treba obratiti pažnju

Prof. dr Petar Seferović posebno je naglasio da je pravovremeno postavljanje dijagnoze od presudnog značaja za uspešno lečenje srčane slabosti.

Ovo oboljenje može značajno da naruši svakodnevni život, jer srce ne uspeva da pumpa dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe organizma. Zbog toga se javljaju tegobe koje ljudi ponekad pripisuju starenju, umoru ili nedostatku kondicije.

Među simptomima koji mogu da ukažu na srčanu slabost nalaze se:

Malaksalost i izražen umor – osoba se brzo iscrpljuje i teško obavlja aktivnosti koje joj ranije nisu predstavljale problem.

Otežano disanje – može se javiti tokom hodanja, penjanja uz stepenice, ali i prilikom ležanja ili tokom noći.

Oticanje nogu i članaka – posledica zadržavanja tečnosti u organizmu.

Oticanje stomaka – može nastati zbog nakupljanja tečnosti u trbušnoj duplji.

Problemi sa spavanjem – pojedine osobe se bude tokom noći zbog osećaja nedostatka vazduha.

Srčana slabost je izuzetno teška bolest. Osoba koja je ima ne može da obavlja poslove kao pre, oseća malaksalost, loše spava, ima otoke na nogama i stomaku. Česta je, nije izlečiva, ali se može držati pod kontrolom. Postavljanje dijagnoze je od najveće važnosti – zaključio je kardiolog.

Iako srčana slabost predstavlja ozbiljno i najčešće hronično oboljenje, savremene terapije mogu značajno da ublaže simptome, uspore napredovanje bolesti i poboljšaju kvalitet života. Upravo zbog toga ne treba čekati da tegobe postanu izražene, već se javiti lekaru čim se primete neuobičajen umor, nedostatak vazduha ili oticanje nogu.

Foto: Shutterstock

Zašto se simptom najčešće primećuje uveče?

Tokom dana provodimo mnogo vremena u uspravnom položaju. Dok hodamo, stojimo ili sedimo sa spuštenim nogama, gravitacija utiče na raspoređivanje tečnosti u organizmu. Ako postoji problem sa cirkulacijom ili zadržavanjem tečnosti, ona se može postepeno nakupljati u donjim delovima tela.

Zbog toga obuća koja nam je ujutru sasvim udobna uveče može početi da steže, čarape mogu ostavljati duboke tragove na koži, a članci izgledati primetno deblje nego na početku dana.

Kod osoba sa srčanom slabošću ovaj problem može biti izraženiji jer srce ne uspeva da održava normalan protok krvi. Organizam tada aktivira mehanizme kojima pokušava da zadrži više soli i vode, što dodatno može doprineti nastanku otoka.

Koji još simptomi mogu da ukažu na srčanu slabost?

Oticanje nogu nije jedini znak koji može da ukaže na to da srce ne obavlja svoj posao dovoljno efikasno. Simptomi se često razvijaju postepeno, zbog čega ih ljudi ne povezuju odmah sa kardiovaskularnim sistemom.

Posebnu pažnju treba obratiti na sledeće promene:

- Zamor koji ne prolazi: Osoba se oseća iscrpljeno čak i nakon uobičajenih aktivnosti, poput odlaska do prodavnice, penjanja uz stepenice ili obavljanja kućnih poslova.
- Otežano disanje: Nedostatak vazduha može se javiti tokom fizičkog napora, ali i prilikom ležanja ili tokom noći.
- Noćni kašalj: Uporan kašalj, naročito kada osoba legne, može biti povezan sa nakupljanjem tečnosti u plućima.
- Naglo povećanje telesne težine: Nekoliko kilograma više u kratkom periodu može ukazivati na zadržavanje tečnosti, a ne na povećanje masnog tkiva.
- Ubrzan ili nepravilan rad srca: Osećaj preskakanja, lupanja ili ubrzanog pulsa može pratiti određena srčana oboljenja.
- Osećaj težine u stomaku: Nakupljanje tečnosti u trbušnoj duplji može izazvati nadutost, nelagodnost i smanjen apetit.
Ovi simptomi ne moraju nužno značiti da osoba ima srčanu slabost, ali njihovo ponavljanje i pogoršavanje zahtevaju lekarsku procenu.

Kada oticanje nogu postaje razlog za zabrinutost?

Povremeno oticanje stopala nakon dugog dana ne mora biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Ipak, ako se otoci ponavljaju, postaju sve izraženiji ili ne nestaju nakon odmora, važno je utvrditi njihov uzrok.

Foto: Shutterstock

Posebno je važno obratiti pažnju ako se uz oticanje javljaju otežano disanje, neuobičajen umor, noćni kašalj ili naglo povećanje telesne težine.

Ako jedna noga iznenada otekne, naročito uz bol, crvenilo ili toplinu, potrebno je hitno potražiti medicinsku procenu zbog mogućnosti krvnog ugruška.

Ukoliko se pojave jak bol u grudima, ozbiljno otežano disanje ili gubitak svesti, neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Kako se proverava da li srce radi pravilno?

Ako postoji sumnja na srčanu slabost, lekar će najpre razgovarati sa pacijentom o tegobama, njihovom trajanju i okolnostima u kojima se pojavljuju. Zatim može preporučiti nekoliko pregleda kako bi se utvrdilo da li srce pravilno pumpa krv.

Najčešće se koriste:

1. EKG (elektrokardiogram) – beleži električnu aktivnost srca i može otkriti poremećaje srčanog ritma.
2. Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – omogućava procenu građe srca, rada srčanih zalistaka i sposobnosti srčanog mišića da pumpa krv.
3. Krvne analize – određeni parametri, poput BNP-a i NT-proBNP-a, mogu pomoći u proceni da li postoji srčana slabost.
4. Rendgenski snimak pluća – može pokazati uvećanje srca ili nakupljanje tečnosti u plućima.
5. Dodatne kardiološke analize – lekar ih određuje u zavisnosti od simptoma i rezultata prethodnih pregleda.

Zašto ne treba ignorisati prve simptome?

Srčana slabost je stanje u kojem srce ne uspeva da pumpa krv onoliko efikasno koliko je organizmu potrebno. To ne znači da je srce prestalo da radi, već da njegova funkcija nije dovoljna za potrebe tela.

Dobra vest je da pravovremeno otkrivanje problema i odgovarajuća terapija mogu značajno da poboljšaju kvalitet života i kontrolišu simptome.

Zato ne treba čekati da se pojavi jak bol ili ozbiljno gušenje. Ako primetite da vam noge redovno otiču, da se sve brže zamarate ili da ostajete bez daha tokom aktivnosti koje ste ranije obavljali bez teškoća, zakažite pregled kod lekara.

Stil / RTS ordinacija

This browser does not support the video element.

KLJUČA PRED SUTRAŠNJU SEDNICU SKUPŠTINE! Žestok okršaj Šukala i Antonijevića: "Nismo imali institucije, predsednik se ponašao kao da je država njegova" Izvor: Kurir televizija