Naši stari kažu da na Đurđic počinju Vučji dani koji: Prema narodnom verovanju, otkrivaju kakva nas zima čeka

Na Đurđic se obeležava prenos moštiju Svetog Georgija, a počinju i Vučji dani, vreme kada se veruje da se može naslutiti zima Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Ricardo André Frantz /WIKIPEDIA

Srpska pravoslavna crkva i vernici 16. novembra obeležavaju Đurđic, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, koji spada među najčešće krsne slave u Srbiji. Ovaj dan ima posebno mesto u narodnoj tradiciji, a za njega se vezuju brojni običaji i verovanja koja su se prenosila s kolena na koleno.

Iako se obeležava u čast istog svetitelja, Đurđic ima drugačije značenje od Đurđevdana, koji se slavi 6. maja. Dok je prolećni praznik posvećen uspomeni na stradanje Svetog Georgija, novembarski Đurđic obeležava prenos njegovih moštiju i obnovu hrama podignutog u njegovu čast.

Molitva koja se izgovara na Đurđic, olakšava dušu: Veruje se da svakoga spasava od nevolje i donosi mir u dom

Po čemu se razlikuju Đurđic i Đurđevdan?

Đurđevdan se slavi 6. maja i posvećen je mučeničkom stradanju Svetog Georgija 303. godine, za vreme vladavine rimskog cara Dioklecijana. Sa druge strane, Đurđic je posvećen obnovljenju svetiteljevog hrama i prenosu njegovih moštiju iz Nikomidije u Lidu Palestinsku, gde je podignut velelepni hram u njegovu čast.

Foto: Profimedia

Razlika postoji i u načinu na koji se svetitelj prikazuje na ikonama. Za Đurđevdan je karakteristična ikona Svetog Georgija na belom konju, kako kopljem ubija aždaju, dok se za Đurđic najčešće prikazuje kao vojnik u stojećem položaju, sa mačem ili kopljem u ruci.

Ko danas slavi imendan i kakva se trpeza priprema?

Đurđic je jedna od rasprostranjenih porodičnih slava u Srbiji, a u pojedinim krajevima ovaj dan obeležava se i kao imendan. Čestitke se upućuju svima koji nose imena Đorđe, Đurđa, Đurđica, Đurađ, Đoka, Georgije i Georgina.

Kada je reč o slavskom ručku, pravilo je jednostavno: ukoliko Đurđic pada u sredu ili petak, priprema se posna trpeza, dok je u ostalim danima dozvoljena mrsna hrana.

Počinju Vučji dani: Narodna verovanja predviđaju kakva će biti zima

Sa Đurđicem počinje period koji se u narodu naziva Vučji dani ili Mratinci, a traje do praznika Svetog Mrate, koji se obeležava 24. novembra. Ovaj period prati mnoštvo starih verovanja, a naši preci posebnu pažnju obraćali su na vremenske prilike, jer su verovali da upravo tada mogu da naslute kakva ih zima očekuje.

Prema narodnom predanju, Sveti Mrata je zaštitnik vukova i veruje se da tokom ovih dana upravlja njihovim kretanjem. Zbog toga su postojala brojna pravila kojih su se domaćinstva pridržavala, a posebno su bila zastupljena verovanja vezana za zaštitu kuće, stoke i porodice.

Foto: Shutterstock

U pojedinim krajevima smatralo se da tokom Mratinaca ne treba započinjati određene ručne radove, pozajmljivati stvari iz kuće niti se baviti lovom na vukove. Ovi običaji deo su narodnog folklora i razlikuju se od kraja do kraja.

Posebno je zanimljivo verovanje koje se odnosi na vremenske prilike. Naši stari govorili su da zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi tek sa Đurđevdanom. Zato su pažljivo posmatrali nebo i vreme tokom Vučjih dana.

Ako su dani magloviti, prema narodnom verovanju, očekuje se promenljiva zima, sa smenama hladnih i blažih perioda. Ukoliko je, međutim, vreme vedro i suvo, verovalo se da predstoji oštra zima sa jakim mrazevima.

Iako ova predskazanja pripadaju narodnoj tradiciji, a ne pouzdanoj meteorološkoj prognozi, ona svedoče o tome koliko su naši preci pažljivo pratili prirodu i njene promene, pokušavajući da na osnovu njih predvide šta ih čeka u mesecima koji dolaze.

This browser does not support the video element.

Radenović: Spustiti tenzije,stranke treba da nađu bar jednu temu o kojoj će raspravlja Izvor: Tanjug