Kako negovati travnjak u septembru da bi već u rano proleće bujao: Treba da uradite samo 1 stvar, ali pazite da ovom greškom ne uništite trud

Saznajte kako negovati travnjak u septembru da bi već u rano proleće bujao! Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shuterstock
  • Septembar je ključan za travnjak: jesenja prihrana podstiče ukorenjavanje i zgušnjavanje busena, pa trava u proleće brže ozeleni.
  • Ne kosite travu prenisko, a proređena mesta po potrebi dosejte i prozračite zemljište.

Ako želite gust, zelen i ujednačen travnjak čim stignu prvi topliji prolećni dani, ključni posao ne čeka vas u martu ili aprilu. Upravo je septembar jedan od najvažnijih meseci za negu trave. Posle letnjih vrućina travnjak često ostaje proređen, isušen ili izgažen, dok blaže temperature i veća količina vlage početkom jeseni stvaraju dobre uslove za njegov oporavak.

I dok mnogi u ovo doba godine polako odlažu kosilicu i zaboravljaju na dvorište do proleća, stručnjaci za travnjake savetuju suprotno. Jedan dobro odabran septembarski tretman može da napravi veliku razliku – ali samo ako se izbegne greška koja može dodatno da oslabi travu pred zimu.

Septembarska prihrana

Septembarska prihrana jedna je od najkorisnijih stvari koje možete da uradite za klasične travnjake sa travama hladnije sezone. Stručnjaci Univerziteta Purdue navode da je upravo septembar veoma važan period za đubrenje ovakvih travnjaka jer ono podstiče ukorenjavanje i povećava gustinu busena. Iowa State University takođe navodi da prihrana sredinom septembra može da pomogne zgušnjavanju travnjaka.

Razlog je jednostavan: trava ne prestaje da se razvija čim prođu letnje vrućine. Dok su temperature prijatnije, koren nastavlja da se razvija i biljka stvara rezerve koje će joj pomoći da lakše prezimi. Dobro negovan travnjak zbog toga može ranije da se zazeleni i snažnije krene sa rastom narednog proleća.

Foto: Shutterstock

Međutim, đubrivo ne treba birati nasumično. Najsigurnije je koristiti proizvod namenjen upravo jesenjoj prihrani travnjaka i pridržavati se količine navedene na pakovanju. Potrebe za fosforom i kalijumom zavise i od sastava zemljišta, pa je analiza zemljišta najprecizniji način da se utvrdi šta mu nedostaje.

Greška koju mnogi prave može da poništi sav trud

Jedna od najvećih grešaka jeste da u jesen nastavite da negujete travnjak potpuno isto kao tokom intenzivne prolećne i letnje vegetacije. Posebno treba biti oprezan sa neodgovarajućom prihranom i prevelikom količinom đubriva. RHS upozorava da se u jesen ne koristi preostalo letnje đubrivo sa mnogo azota, jer ono može da podstakne bujan, nežan rast koji je osetljiviji na hladnoću i bolesti.

Ni pravilo „što više đubriva, to zelenija trava“ ne važi. Preterivanje može da ošteti travnjak, pa se preparat uvek dozira prema deklaraciji i ravnomerno raspoređuje.

Postoji još jedan važan izuzetak: ako je trava ozbiljno spržena i oštećena sušom, RHS savetuje da se sa đubrenjem sačeka dok se travnjak ne oporavi, umesto da se iscrpljenoj travi odmah dodaje prihrana.

Foto: Shutterstock

Nemojte šišati travu „do zemlje“

Još jedna česta septembarska greška jeste veoma nisko košenje. U ovom periodu visinu kosilice treba postepeno povećavati. Nešto duža trava lakše podnosi ostatak toplog i suvog vremena, a otpornija je i kada počnu vlažni jesenji dani.

Zato nemojte pokušavati da poslednjim košenjima napravite savršeno nizak travnjak. Skraćivanje prevelikog dela lista odjednom dodatno opterećuje biljku baš u trenutku kada treba da obnovi snagu posle leta.

Foto: Shutterstock

Kako da postane gušći travnjak?

Ako je travnjak na pojedinim mestima redak, septembar je odličan period za dosejavanje. Zemlja je još dovoljno topla da seme klija, dok niže temperature i veća vlažnost olakšavaju razvoj mladih biljaka. Pre setve treba ukloniti suvu travu i ostatke, a na zbijenom zemljištu korisno je prethodno uraditi aeraciju.

Aeracija je posebno korisna tamo gde se po travnjaku mnogo hoda ili gde se posle kiše voda zadržava na površini. Jednostavno probadanje zemljišta baštenskim vilama omogućava vodi i vazduhu da lakše stignu do zone korena. RHS preporučuje rupe na približno 10 do 15 centimetara razmaka kod ručne aeracije.

This browser does not support the video element.

Lepa Lukić Izvor: Kurir