Sutra je CRNO slovo u crkvenom kalendaru: Ujutru obavezno prvo uradite ovo

Sutra je crno slovo u crkvenom kalendaru: obeležavamo Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, uz posebne običaje Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Profimedia
  • Sutra je praznik Prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, koji se u narodu pamti i kao Lesendrovan, a crkveni kalendar ga beleži crnim slovom.
  • Običaj je da se ujutru ode u hram, zapali sveća i izgovori molitva, jer se veruje da donosi olakšanje i isceljenje bolesnima.
  • Za goste koji tog dana dolaze u kuću, po starom običaju valja ponuditi domaću rakiju, kao znak zdravlja i sloge.

U crkvenom kalendaru sutrašnji datum upisan je crnim, podebljanim slovom.Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra čuvaju spomen na veliki praznik - Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, a zajedno sa njim praznuju se i Sveti Aleksandar, Jovan i Pavle Novi.

Među našim narodom ovaj praznik ostao je upamćen i pod imenom Lesendrovan. Od davnina se prenosi verovanje da sutrašnji dan nosi posebnu milost za svaku kuću, naročito za one porodice koje pod svojim krovom imaju nekoga bolesnog ili slabog.

Foto: Wikipedia

Šta sutra ujutru valja uraditi za svoje najmilije

Narodna tradicija nalaže da se na sutrašnji praznik rano ujutru ode u hram, zapali sveća i uputi iskrena molitva ovom velikom čudotvorcu. Stariji su uvek govorili da Sveti Aleksandar Nevski ne ostavlja na cedilu one koji mu se obrate čista srca, pa se veruje da molitva izgovorena na ovaj dan donosi olakšanje i isceljenje svima koji boluju.

Osim odlaska u crkvu, za ovaj praznik vezuje se i jedan lepi, domaćinski običaj. Ako vam sutra u kuću dolaze dragi ljudi, po starom srpskom redu valja ih ponuditi domaćom rakijom čim prekorače kućni prag. Time se, prema narodnom verovanju, u dom prizivaju zdravlje, dobro raspoloženje i sloga među prijateljima.

Vladar koji je snagu tražio u veri, a ne u broju vojnika

Foto: Wikipedia

Priča o ovom velikom svetitelju počinje još u 13. veku. Rođen je 30. maja 1221. godine kao sin velikog kneza Jaroslava, a od najranijeg detinjstva bio je posvećen Bogu. Prezirao je svetsku sujetu, voleo Hrista i noći provodio u tajnim molitvama.

Mladost je proveo u Novgorodu, gde je 1228. godine preuzeo vlast, dok je knez ovog grada zvanično postao 1236. godine. Kada je papa Grgur Deveti 1237. godine pokrenuo pohod na ruske zemlje, mladi knez je bez oklevanja ustao u zaštitu pravoslavlja.

Stil / Ona

This browser does not support the video element.

10.09.2026. NAZIRE LI SE KRAJ RATU U UKRAJINI? Izvor: Kurir TV