- Moždani udar može nastupiti iznenada, a pravilo Lice–Ruke–Govor–Vreme pomaže da se brzo prepoznaju prvi simptomi.
- Ako se jave spušteno lice, slabost ruke ili otežan govor, hitnu pomoć treba pozvati odmah, bez čekanja da tegobe prođu.
- Rizik povećavaju visok pritisak, dijabetes, holesterol, pušenje i neaktivnost, a prevencija uključuje kontrolu terapije i zdravije navike.
Moždani udar je jedno od najopasnijih akutnih stanja koje može nastupiti iznenada i ostaviti ozbiljne posledice po zdravlje. Iako se ne mogu sprečiti svi slučajevi, veliki broj faktora rizika moguće je držati pod kontrolom.
Zato je važno znati kako da prepoznate prve simptome. Kod moždanog udara svaki minut može biti presudan, pa brzo reagovanje može značajno uticati na ishod.
Šta se dešava tokom moždanog udara?
Moždani udar nastaje kada se prekine ili ozbiljno poremeti dotok krvi u određeni deo mozga. Kada moždane ćelije ostanu bez kiseonika i hranljivih materija, počinju da odumiru već za nekoliko minuta.
Postoje dve osnovne vrste moždanog udara. Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni sud u mozgu bude začepljen, dok hemoragijski moždani udar nastaje kada krvni sud pukne i dođe do krvarenja u mozgu.
Postoji i tranzitorni ishemijski atak (TIA), poznat kao "mini moždani udar". Simptomi mogu nestati nakon nekoliko minuta ili sati, ali TIA predstavlja ozbiljno upozorenje i zahteva hitnu medicinsku procenu, jer može najaviti pravi moždani udar.
Kako prepoznati moždani udar?
Jedan od najjednostavnijih načina da brzo uočite moguće simptome jeste da zapamtite pravilo Lice – Ruke – Govor – Vreme.
Lice
Zamolite osobu da se nasmeši.
Ako je jedna strana lica spuštena, ugao usana "beži" na jednu stranu ili osoba ne može normalno da pomera deo lica, to može biti znak moždanog udara.
Ruke
Zamolite osobu da podigne obe ruke i zadrži ih nekoliko sekundi.
Ako jedna ruka pada, osoba ne može da je podigne ili oseća iznenadnu slabost ili utrnulost jedne strane tela, potrebno je odmah reagovati.
Govor
Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu.
Nejasan ili otežan govor, nemogućnost pronalaženja reči, nerazumevanje onoga što joj se govori ili iznenadna zbunjenost mogu biti znak moždanog udara.
Vreme je presudno
Ako primetite čak i jedan od ovih simptoma, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć. Nemojte čekati da simptomi prođu sami od sebe i nemojte osobu samostalno voziti do bolnice ako je moguće pozvati hitnu pomoć.
Kod moždanog udara vreme je od ogromnog značaja.
Ostali simptomi koji mogu ukazivati na moždani udar
Simptomi se najčešće pojavljuju naglo, a mogu uključivati:
- iznenadnu slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, naročito jedne strane tela
- iznenadne probleme sa govorom ili razumevanjem
- naglo pogoršanje vida na jednom ili oba oka
- iznenadnu vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili probleme sa hodanjem
- iznenadnu i veoma jaku glavobolju bez jasnog uzroka
- otežano gutanje
- iznenadnu zbunjenost ili dezorijentaciju.
Važno je zapamtiti: čak i ako simptomi nestanu nakon nekoliko minuta, to nije razlog za ignorisanje problema. Takva epizoda može biti znak TIA i zahteva što skoriji pregled lekara.
Ko ima veći rizik?
Rizik od moždanog udara povećavaju brojna zdravstvena stanja i životne navike. Među najvažnijim faktorima su:
- visok krvni pritisak
- dijabetes
- povišen holesterol
- atrijalna fibrilacija i druge srčane aritmije
- ateroskleroza
- pušenje
- prekomerna telesna težina
- fizička neaktivnost
- prekomerna konzumacija alkohola
- određeni nasledni faktori.
Što je prisutno više faktora rizika, to je veća ukupna opasnost. Dobra vest je da se na mnoge od njih može uticati promenom životnih navika i odgovarajućim lečenjem.
Šta zaista može pomoći u prevenciji?
Kontrolišite krvni pritisak
Visok krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika za moždani udar. Zato ga treba redovno kontrolisati, čak i kada nemate nikakve tegobe.
Ako vam je lekar propisao terapiju, uzimajte je prema njegovim uputstvima i nemojte samoinicijativno menjati dozu ili prekidati lečenje.
Obratite pažnju na holesterol i šećer u krvi
Povišen holesterol može doprineti stvaranju naslaga u krvnim sudovima, dok dugotrajno povišen šećer u krvi može oštetiti krvne sudove.
Redovne kontrole i pravovremeno lečenje mogu pomoći u smanjenju rizika.
Budite fizički aktivni
Redovna fizička aktivnost povoljno utiče na krvni pritisak, telesnu težinu, nivo šećera i masnoća u krvi.
Za mnoge ljude već je svakodnevna umerena aktivnost, poput bržeg hodanja, odličan početak. Važno je da se intenzitet prilagodi zdravstvenom stanju i kondiciji.
Hranite se uravnoteženo
U svakodnevnu ishranu uključite više povrća, voća, integralnih žitarica, ribe i drugih nutritivno bogatih namirnica.
Istovremeno, pokušajte da ograničite prekomeran unos soli, dodatih šećera, pržene i jako prerađene hrane.
Prestanite da pušite
Pušenje oštećuje krvne sudove i predstavlja jedan od važnih faktora rizika za moždani udar. Prestanak pušenja donosi zdravstvene koristi bez obzira na godine i dužinu pušačkog staža.
Nemojte sami prekidati terapiju
Jedna od čestih grešaka jeste prekidanje terapije kada se krvni pritisak ili drugi parametri vrate u normalu.
Međutim, normalne vrednosti često znače upravo to da terapija deluje. Samoinicijativni prekid uzimanja lekova može dovesti do ponovnog pogoršanja stanja i povećati rizik od ozbiljnih komplikacija.
Ako vam određeni lek ne odgovara ili imate neželjene reakcije, razgovarajte sa svojim lekarom. Terapiju treba menjati uz stručni savet, a ne na svoju ruku.
Najvažnije je da simptome moždanog udara prepoznate na vreme i odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Kada je mozak u pitanju, svaki minut može biti važan.