- Kako pomoći detetu da se vrati obavezama
- Kako postići balans
- Šta uraditi da se umanji stres
Letnji ritam je opušteniji, dan duže traje, a vreme za igru i odmor je mnogo veće. Zato nije neobično ako dete u prvim danima škole deluje umorno, rasejano ili jednostavno nezainteresovano za knjigu.
Roditelji tu mogu mnogo da pomognu, ali najvažnije je da se povratak u školsku rutinu ne pretvori u svakodnevno ubeđivanje, rasprave i pritisak.
Povratak u školu posle dugog raspusta nije uvek lak. Deca se tokom leta naviknu na kasnije ustajanje, više slobodnog vremena i mnogo manje obaveza, pa im prvih dana škole može biti teško da ponovo uhvate ritam.
Umesto nervoze, požurivanja i svakodnevnog podsećanja na domaće zadatke, roditelji mogu da pomognu detetu da se postepeno vrati u rutinu. Evo šta može da bude od koristi.
1. Vratite vreme spavanja u normalu
Ako je dete tokom raspusta išlo kasno na spavanje i dugo spavalo ujutru, nemojte očekivati da prvog školskog dana bez problema ustane rano. Nekoliko dana pre početka škole počnite postepeno da pomerate odlazak u krevet i vreme buđenja.
Neka razlika bude mala, ali svakog dana približite raspored onome koji će važiti kada počne škola. Dobar san je jedan od najvažnijih uslova da dete tokom dana može da prati nastavu i da se koncentriše.
2. Nemojte odmah zatrpati dete obavezama
Prvih dana škole dete tek ponovo ulazi u ritam. Zato nije potrebno da čim dođe kući satima sedi nad knjigom. Napravite jednostavan redosled: ručak, kratki odmor, domaći zadatak, pa slobodno vreme. Ako ima više obaveza, pomozite mu da ih rasporedi i odredi šta prvo treba da završi. Tako će dete imati osećaj da može da kontroliše svoje obaveze, umesto da mu sve deluje kao jedna velika gomila.
3. Uvedite male pauze
Dugo sedenje nad knjigom ne znači automatski da će dete više naučiti. Ako primetite da mu pažnja popušta, napravite kratku pauzu. Neka ustane, protegne se, popije vodu ili nekoliko minuta bude na svežem vazduhu. Posle toga će mu često biti lakše da nastavi. Važno je samo da pauza ne preraste u sat vremena igranja ili gledanja telefona.
4. Pitajte kako se oseća, a ne samo šta je uradilo
Roditelji se posle škole često prvo pitaju: „Imaš li domaći?“ ili „Šta si dobio iz testa?“ Naravno da su ocene i obaveze važne, ali je korisno pitati i kako je detetu prošao dan. Da li mu je nešto bilo teško? Da li se raduje nečemu? Da li postoji nešto što ga brine?
Ako dete ima otpor prema školi, razlog ne mora biti lenjost. Možda mu je teško da se ponovo uklopi u društvo, brine zbog nekog predmeta ili mu jednostavno treba vremena da se navikne na novu rutinu.
5. Ostavite dovoljno vremena za igru i odmor
Kada počne škola, lako je napraviti raspored u kojem za dete ostanu samo škola, domaći zadaci i dodatne aktivnosti. A upravo tada mu je potrebno i malo vremena u kojem ne mora ništa. Igra, druženje, sport, šetnja ili gledanje omiljenog crtaća nisu prepreka učenju. Naprotiv, dete koje ima dovoljno vremena za odmor lakše će se koncentrisati kada sedne da radi.
Najvažnije je da se povratak u školu ne pretvori u svakodnevnu borbu. Nekoj deci će trebati nekoliko dana, nekima malo duže da ponovo uhvate ritam. Uz jasnu rutinu, dovoljno sna i podršku roditelja, prelazak iz letnjeg u školski režim može da prođe mnogo lakše nego što se na početku čini.