Neki ljudi mogu pokazivati ponašanje koje podseća na sociopatiju, čak i ako nemaju dijagnostikovan poremećaj ličnosti. Kako izveštava YourTango, određeni ponavljajući obrasci komunikacije mogu ukazivati na nedostatak osnovne empatije – sposobnosti prepoznavanja i razumevanja tuđih osećanja.
Autor napominje da takvi ljudi mogu spolja delovati sasvim obično, privlačno ili samouvereno. Međutim, određene fraze u svakodnevnim razgovorima, posebno ako se redovno ponavljaju, mogu ukazivati na uznemirujuće obrasce ponašanja.
"Ne zanima me šta drugi misle."
Prema autoru, samopouzdanje ne znači potpuno ignorisanje osećanja i mišljenja drugih. Fraza "Ne zanima me šta drugi misle" može poslužiti kao način da se izbegne odgovornost za sopstvene postupke. Istovremeno, sama takva izjava nije dokaz problematičnog ponašanja – važan je celokupan kontekst.
"Previše si osetljiv/a."
Ova fraza se može koristiti kako bi se umanjile emocije druge osobe. Umesto da prizna da su njene reči ili postupci izazvali bol, osoba se fokusira na reakciju sagovornika. Kao rezultat toga, druga osoba može početi da sumnja u sopstvena osećanja i postepeno prestati da govori o onome što je vređa.
"Samo sam se šalio."
Ovo se odnosi na "humor" koji se koristi kao pokriće za uvredljive opaske. Ako, nakon pogrdne šale, neko odmah kaže: "Samo sam se šalio", to može biti način da se izbegne odgovornost. Autor naglašava da je reakcija nakon što je osoba obaveštena o kršenju ličnih granica ključna. Oni koji istinski poštuju druge obično su u stanju da se izvine i da izbegnu ponavljanje greške.
"Ljudi su korisni samo kada mogu nešto da učine za vas."
Autor skreće pažnju na ljude koji druge procenjuju prvenstveno u smislu njihove korisnosti. Možda su zainteresovani za položaj, novac, veze ili sposobnosti sagovornika, ali kada se praktična korist izgubi, iznenada gube interesovanje. Prema autoru, problem nastaje kada je vrednost osobe praktično određena isključivo onim što ona može da pruži zauzvrat.
"Oni su bili problem."
Prema rečima autora, treba biti oprezan ako osoba stalno krivi bivše prijatelje, partnere, kolege ili rođake za sve sukobe i nikada ne priznaje sopstvenu ulogu. Iako se nepravedne situacije dešavaju u životu, emocionalno zreli ljudi su obično u stanju da vide sopstvene greške. Ako lista "krivaca" stalno raste, a osoba nikada ne preuzima odgovornost, to može ukazivati na određeni obrazac ponašanja.
"Neću zbog ovoga upasti u nevolju."
Kako se navodi u članku, posebnu pažnju treba obratiti na ljude koji se hvale da mogu da lažu, varaju, krše pravila ili manipulišu drugima nekažnjeno. Za njih važnost možda ne leži u ispravnosti njihovih postupaka, već u mogućnosti da ne budu razotkriveni.
"Budi zahvalan što sam uopšte ovde."
Fraze poput ove mogu ukazivati na želju za stvaranjem emocionalne zavisnosti. Osoba podseća partnera, prijatelja ili rođaka koliko navodno čini za njih i nagoveštava da se drugi ne bi družili sa njima. Na ovaj način može naterati drugu osobu da se oseća kao da je njeno prisustvo privilegija na kojoj bi trebalo da bude stalno zahvalna.
"Ne osećam se krivim."
Nedostatak osećaja krivice nakon nanošenja štete može biti znak za uzbunu, naročito ako se takav obrazac ponašanja ponavlja i osoba ne pokazuje spremnost da preuzme odgovornost za svoje postupke.