Frojd je tvrdio da svi glupi ljudi imaju jednu zajedničku osobinu: Ukoliko je primetite ne ulazite u raspravu

Frojdova analiza ljudske psihe otkriva da odsustvo stida može ukazivati na nedostatak samokritičnosti. Pročitajte kako se nositi sa takvim osobama. Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Sigmund Frojd sa ćerkom Matildom Foto: akg-images / akg-images / Profimedia

Iako je prošlo više od jednog veka otkako je Sigmund Frojd postavio temelje psihoanalize, njegove ideje i danas izazivaju interesovanje širom sveta. Mnogi smatraju da su njegova zapažanja o ljudskoj prirodi ostala iznenađujuće aktuelna, jer se bave univerzalnim pitanjima ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Kao jedan od najuticajnijih mislilaca modernog doba, Frojd je nastojao da objasni motive koji se kriju iza ljudskih postupaka. Njegove teorije često su zalazile u najdublje slojeve ljudske psihe, otkrivajući obrasce ponašanja kojih ljudi ponekad nisu ni svesni.

Jedna njegova izjava posebno se često citira kada se govori o ljudskom karakteru i odnosu prema drugima:

„Prvi znak ljudske gluposti je potpuno odsustvo stida.“

Foto: akg-images / akg-images / Profimedia

Zašto je osećaj stida važan?

Iako se stid često doživljava kao neprijatna emocija, psiholozi ističu da on ima važnu društvenu funkciju. Osećaj stida ili nelagodnosti zbog određenih postupaka može pomoći čoveku da preispita svoje ponašanje, preuzme odgovornost za greške i razvije svest o tome kako njegovi postupci utiču na druge.

Kada osoba ne oseća nikakvu nelagodu zbog svojih reči ili dela, može lakše prelaziti granice koje su drugima važne. Takvo ponašanje neretko ostavlja utisak neosetljivosti prema tuđim osećanjima, pravilima ili društvenim normama.

Naravno, odsustvo stida ne mora nužno značiti da je neko manje inteligentan, ali može ukazivati na nedostatak samokritičnosti i sposobnosti da sagleda posledice sopstvenih postupaka.

Foto: Scherl / SZ-Photo / Profimedia

Kako se postaviti prema ljudima koji ne prihvataju odgovornost?

U svakodnevnom životu mnogi se susreću sa osobama koje teško priznaju grešku, uporno osporavaju tuđa mišljenja ili odbijaju da sagledaju situaciju iz drugačije perspektive. Takvi razgovori često mogu biti iscrpljujući i frustrirajući.

U tim situacijama važno je sačuvati smirenost i ne dozvoliti da nas tuđe ponašanje izbaci iz ravnoteže. Ponekad je moguće argumentima i strpljenjem pomoći nekome da sagleda stvari iz drugog ugla, ali isto tako treba prihvatiti činjenicu da nisu svi ljudi spremni na promenu ili samopreispitivanje.

Foto: Profimedia

Ne odričite se svojih vrednosti zbog drugih

Jedna od važnih životnih lekcija jeste da ne treba spuštati sopstvene standarde kako bismo udovoljili ljudima koji ne pokazuju poštovanje ili razumevanje. Integritet, dostojanstvo i lične vrednosti predstavljaju temelj zdravih odnosa i ne bi trebalo da budu predmet kompromisa.

Pokušaj da se po svaku cenu dobije odobravanje osobe koja ne pokazuje spremnost za dijalog često vodi samo dodatnom razočaranju i gubitku energije.

Ponekad je udaljavanje najbolji izbor

Kada se suočimo sa ljudima koji uporno odbijaju da uče iz svojih grešaka, ne poštuju granice drugih ili konstantno unose negativnost u naše živote, ponekad je najzdravija odluka napraviti distancu.

To ne znači odustajanje od ljudi, već brigu o sopstvenom mentalnom i emocionalnom blagostanju. Postavljanje granica nije znak sebičnosti, već pokazatelj zrelosti i samopoštovanja.