Fudbaler i fudbalski trener Slobodan Santrač bio je najbolji strelac u istoriji jugoslovenskog fudbala, svojim umećem na terenu ostavljao je ceo svet bez daha. Cela Jugoslavija bi se dizala na noge kada bi on igrao, a neverovatan uspeh koji je postigao nikada ga nije promenio, uvek se vraćao svojim korenima i porodici.
Igrao je na poziciji centarfora. Bio je strah i trepet za protivničke golmane. Osvojio je "bronzanu kopačku" Evrope kao treći strelac Starog kontinenta.
Bio odličan rukometaš, ali ljubav prema fudbalu je prevagnula
Rođen je bio u Koceljevi 1. kula 1946. godine. Slobodanov otac Dane bio je vojno lice, pa su se Santrači često selili.
Kao osnovac, Santrač je odlično branio rukomet za Prvu osnovnu školu na gradskim prvenstvima. Posle osnovne, Santrač je završio Tehničku školu u Valjevu.
Njegov talenat prvi su uočili Dragoslav Škoba Filipović i Dragoljub Milošević Bebica, treneri valjevskog Metalca. Relativno sitan za centarfora (171 cm, 66 kg), imao je sposobnost da se u šesnaestercu uvek dobro postavi. Fudbal je počeo da igra u pionirskom timu Takova iz Gornjeg Milanovca.
Kada se uračunaju sve utakmice koje je Santrač odigrao (pionirske, omladinske i prve ekipu timova za koje je nastupao, tim JNA, utakmice za sve selekcije SFRJ i takmičenja za Kup UEFA i Kup sajamskih gradova) dobija se broj od 1359 utakmica na kojima je Santrač postigao 1301 pogodak. Uvršten je u Ginisovu knjigu rekorda kao drugi strelac u istoriji fudbala na svetu.
Potom je bio selektor reprezentacije SRJ, a ostao je upamćen po tome što je “plave” na SP u Francuskoj 1998. doveo u završni deo. Bio je i slektor Makedonije i Saudijske Arabije, kao trener radio je u nekoliko kineskih klubova. Za nacionalni tim SFRJ igrao je osam puta i postigao jedan gol. Potom je bio direktor reprezentativnih selekcija u FSJ.
Odnos sa Arkanom
Legendarni Santrač je jednom prilikom priznao da mu je rukovodstvo Obilića na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom vršilo pritisak kako bi na spisak reprezentacije Jugoslavije stavio fudbalere koji su tada nastupali za klub sa Vračara.
Popularni Sani je sedeo na klupi SR Jugoslavije četiri godine i našu selekciju 1998. godine odveo na Svetsko prvenstvo, koje je bilo održano u Francuskoj.
- Jedino me je Željko Ražnatović Arkan stalno pitao zašto ne pozivam njegove igrače iz šampionskog sastava Obilića. I onda sam u prijateljskoj utakmici s Baskijom pozvao Rankovića, Jevrića i još neke - rekao je Santrač za Sport.
Ljubav sa Biljanom i naslednici
Bio je oženjen Biljanom Krsmanović, Valjevkom iz Sinđelićevog bloka, ima sinove blizance Aleksandra i Nenada, koje fudbal nije mnogo zanimao. Živeo je na Banovom Brdu u Beogradu.
Naime, Nenad je izgradio uspešnu karijeru u sportskom menadžmentu. Dugo je radio kao direktor Sportskog centra Fudbalskog saveza Srbije u Staroj Pazovi, a potom je prešao na novu dužnost u prostorije FSS-a na Terazijama. Često predstavlja porodicu na događajima posvećenim sećanju na njegovog oca, poput memorijalnih turnira
.Aleksandar se posvetio obrazovanju i manje se pojavljuje u javnosti.
Bio je inspiracija za čuveni strip
Malo ljudi zna da je legendarni Sani bio inspiracija za čuveni strip "Mirko i Slavko".
Glavni autor "Mirka i Slavka" je bio crtač Desimir Žižović Buin, uz brojne saradnike.
Po stripu je snimljen i istoimeni dugometražni film u režiji Branimira Torija Jankovića, a jedan od glavnih likova Slavko je, zapravo, Slobodan Santrač. Santrač je bio Slavko, dok je Mirko bio nacrtan po autorovom sinu. Umetnikov sin i Santrač su bili najbolji drugovi u Gornjem Milanovcu. "Mirko i Slavko" nastali su tako što je Jugoslavenska narodna armija optužila sve dotadašnje stripove za "antipatriotizam", pa je tadašnja vlast želela neki strip koji će se baviti temama vezanim za narodnooslobodilačku borbu.
Slobodan Santrač preminuo je 13. februara 2016. od posledica srčanog udara u 69. godini.