Duboko u sebi, mi žene i dalje verujemo u znake. I dok je nemoguće garantovati da će venčanje održano po svim zamislivim pravilima dovesti do bajkovitog života za mladence, trudimo se da na našem venčanju sve bude "po propisima"!
Ovo su pravila za venčanje koja su se decenijama poštovala u našem narodu:
Venčanje se nikad ne održava:
Tokom sva četiri posta: Velikog posta, Petrovdanskog posta, Uspenskog posta i Božićnog posta, kao i tokom Badnjeg dana, perioda od Rođenja Hristovog do Bogojavljenja (od 7. do 20. januara).
Tokom Maslenice (nedelja pre Velikog posta).
Na dan usekovanja glave Jovana Krstitelja; na dan Vozdviženja Krsta Gospodnjeg, Krstovdana.
Datumi na koje valja, a na koje ne valja praviti svadbu
Neparni brojevi se smatraju najboljima: 3, 5, 7, 9 ili oni brojevi koji se sabiraju sa gore navedenim brojevima, na primer, 25 se sabira do 7. Brakovi sklopljeni posle podneva smatraju se najuspešnijima.
Foto: Shutterstock
Narodna predskazanja
Po narodnim običajima ovo nikako ne smete da dozvolite pre svabde, jer donosi nesreću u braku:
Ne dozvolite nikome da isprobava vaše burme pre ili posle venčanja.
Da bi se osiguralo da mladenci uvek imaju novac, mladoženja bi trebalo da na dan venčanja stavi novčić u desnu cipelu, koji se potom čuva kao porodično nasleđe.
I mlada i mladoženja treba da nose zihernadlu, glavom nadole, kako bi se zaštitili od uroka. Mlada treba da je stavi na unutrašnju stranu haljine, a mladoženja treba da je stavi negde gde nije vidljiva.
Na dan venčanja, mlada treba da obuče nešto novo, nešto pozajmljeno (osim vela, rukavica i, naravno, donjeg veša i čarapa) ili nešto polovno. Trebalo bi da ušije nekoliko šavova na rubu haljine ili na nekom drugom skrivenom mestu, po mogućstvu plavim koncem (da bi se odbranila od uroka). Cipele treba da budu zatvorene.
Pre venčanja, mlada bi trebalo da prolije nekoliko suza — njen brak će biti srećan. Najbolje je da te suze budu zbog oproštajnih reči njenih roditelja, a ne zbog nekih komplikacija ili problema.
Foto: Shutterstock
Kada mlada ode u crkvu/ili kod matičara, majka daje svojoj ćerki porodično nasleđe: prsten, krst, broš, narukvicu itd., kako bi ta stvar bila sa njom na venčanju, štiteći je.
Do ceremonije venčanja/registracije braka, mlada ne bi trebalo da se vidi potpuno obučena u ogledalu. Na primer, može se pogledati bez rukavica ili u haljini, ali bez vela.
Mlada treba da drži bidermajer tokom celog dana. U hitnim slučajevima, može da ga drži mladoženji ili njegova majka. Samo na svadbenom prijemu treba da ga stavi na sto ispred sebe, a uveče treba da ga odnese u svoju spavaću sobu. Veruje se da ako se buket ispusti, sreća može da odleti kao ptica.
Nakon što mlada napusti svoj dom radi ceremonije venčanja/registracije, podovi bi trebalo da budu simbolično oprani kako bi joj bilo lakše da uđe u kuću svog muža. Najbolje je da to uradi njena majka; svadbena povorka može lako da sačeka dva ili tri minuta!
Prilikom izlaska iz kuće na ceremoniju venčanja/registraciju, preporučljivo je da mlada nosi veo kako bi se zaštitila od uroka. Pri ulasku u opštinu ili crkvu, veo se može skinuti po želji.
Nakon što mladoženja stavi venčani prsten na mladu, ni ona ni on ne bi trebalo da uzmu praznu kutijicu za prsten u kojem je isti bio. Bolje je da kutijicu uzme neudata prijateljica ili devojka.
Foto: Shutterstock
Na dan venčanja, roditelji moraju osigurati da nijedan stranci ili gosti ne preuređuju odeću mladencima.
Mladenci moraju ostati zajedno sve vreme, vodeći računa da niko ne prođe ili stane između njih. Tako će njihova veza biti neraskidiva!
Mlada i mladoženja treba da istovremeno ugase venčane sveće kako bi osigurali dug zajednički život.
Nakon venčanja, mladenci bi trebalo da se pogledaju u isto ogledalo za sreću, prijateljski i srećan život.
Prilikom izlaska iz crkve/matične službe, mladence treba posuti žitaricama: pirinčem, prosom ili zrnima pšenice kako bi se osigurao život u izobilju.
Mladenci ne bi trebalo da idu direktnim putem na svadbeni ručak. Narodno predanje kaže da treba da zavaraju zle duhove, pa biraju složen, krivudav put. Uzgred, za takve prilike, u nekim zemljama, prazne konzerve se vezuju za zadnji branik da zveckaju duž puta i oteraju zle duhove.
Foto: Shutterstock
Kada mladenci stignu na mesto venčanja, automobil treba glasno da trubi. Ovo takođe služi da se odvrate zli duhovi i uroki.
Na svadbenom prijemu, mladenci treba da plešu samo zajedno i kratko sa roditeljima. Nakon što zaplešu sa decom, roditelji treba da ih ponovo okupe i zbliže jedno sa drugim.
Mlada seče svadbenu tortu, dok mladoženja drži nož. Mladoženja stavlja komad torte na tanjir svoje mlade, a mlada sledeći komad poklanja mladoženji. Zatim, gostima. Ovo označava međusobni dogovor i uzajamnu pomoć.
Deveruše i druge neudate dame koje žele da uhvate bidermajer trebalo bi da bace unapred naručenu alternativu, ili „lažni“, buket koji je malo sličan mladinom bidermajeru, umesto onog koji joj je poklonio mladoženja.
Dakle, ne možete se rastajati od vela i bidermajera! Zato su izmislili ideju bacanja alternativnog buketa. Veo i bidermajer se čuvaju kod kuće kao porodično nasleđe, a kada se rodi prvo dete, veo se koristi, na primer, da pokrije bebu kada je bolesna ili da se okači iznad krevetića kako bi se odbranio od uroka.