Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznatije kao Spasovdan — praznik koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, u znak sećanja na dan kada se, prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos vazneo na nebo.
Spasovdan spada među najveće hrišćanske praznike i u crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom. Kako je reč o pokretnom prazniku, datum proslave se menja svake godine, ali uvek pada u četvrtak, deset dana pre Duhova.
Da li se na Spasovdan posti?
Iako mnoge vernike zbunjuje činjenica da je Spasovdan obeležen crvenim slovom, crkvena pravila su jasna — na ovaj praznik se ne posti.
Razlog za dilemu leži u tome što su crvenim slovom u kalendaru označeni najvažniji praznici u pravoslavlju, pa mnogi pretpostavljaju da su tog dana obavezni post i uzdržavanje. Međutim, pošto Spasovdan ne pada u vreme višednevnih crkvenih postova, vernici tog dana mogu da jedu mrsnu hranu.
Šta se tradicionalno iznosi na trpezu?
U srpskom narodu za Spasovdan se vezuju brojni običaji, naročito oni povezani sa hranom i porodičnim okupljanjem.
Prema starom verovanju, dan bi trebalo započeti jagodama, koje simbolizuju sreću, zdravlje i napredak tokom cele godine. Verovalo se da će godina biti “slatka” i uspešna ukoliko se upravo ovo voće prvo pojede na praznično jutro.
Nakon toga, domaćice su tradicionalno pripremale cicvaru — jelo na bazi mleka i kukuruznog brašna. U mnogim krajevima Srbije važilo je pravilo da se od pravoslavne Nove godine, 14. januara po julijanskom kalendaru, pa sve do Spasovdana ne koristi mleko u ishrani, pa je upravo cicvara bila prvo mlečno jelo koje se tada služilo.
Za svečani ručak najčešće se pripremala jagnjetina, posebno u domovima koji Spasovdan slave kao krsnu slavu.
Običaji kojih su se naši stari strogo pridržavali
Uz prazničnu trpezu, za Spasovdan su vezivana i brojna narodna verovanja. Smatralo se da tog dana ne bi trebalo raditi teške fizičke poslove, niti odlaziti na njivu.
Posebno zanimljivo verovanje govorilo je da na Spasovdan ne valja spavati preko dana. Prema narodnom predanju, onaj ko tog dana drema ili spava popodne biće umoran i pospan tokom cele godine.
Spasovdan se i danas u mnogim krajevima Srbije obeležava svečano, uz litije, okupljanje porodice i poštovanje starih običaja koji se prenose generacijama.