Nemačka naslednica i tehnološka investitorka Nikol Junkerman godinama je važila za uticajnu poslovnu ženu sa vezama u samom vrhu britanske politike i međunarodnih finansijskih krugova. Međutim, objavljivanje stotina imejlova bacilo je novo svetlo na njen dugogodišnji odnos sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom. Otkrića su dovela do ostavki, preispitivanja njenih funkcija i ozbiljnih pitanja o prirodi njihove bliskosti.
Dve decenije bliskosti sa Džefrijem Epstajnom
Nikol Junkerman, investitorka u tehnologiju sa sedištem u Londonu, podnela je ostavku na mesto poverenice Kraljevske dobrotvorne organizacije za borbu protiv raka „Rojal Marsden“, nakon što je otkriven obim njenog gotovo dvadesetogodišnjeg prijateljstva sa Džefrijem Epstajnom.
Stotine imejlova koje je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država pokazuju da je prepiska započela u maju 2009. godine, dva meseca pre nego što je Epstajn pušten iz zatvora, gde je odslužio kaznu zbog podvođenja maloletnica.
U jednoj poruci Junkermanova ga je nazvala „gospodinom Divnim“, a u prepisanom dnevničkom zapisu iz 2003. godine napisala je: „Ne mogu da spavam, mislim o Džefriju. Malo je ljudi u mom životu sa kojima želim da provodim vreme — on je jedan od njih.“
Do 2011. godine njihova komunikacija postaje izrazito intimna. U porukama mu se obraćala sa „bebo“, a on je pokretao razgovore o začeću deteta. Razmenjivali su i savete o investicijama, uz oslovljavanje koje je ukazivalo na bliskost.
I pored prve osude, Junkermanova je nastavila kontakt sa Epstajnom sve do njegovog drugog hapšenja.
Veze sa britanskim političkim vrhom
Novoobjavljeni imejlovi ukazuju da je Junkermanova možda predstavljala vezu između Epstajna i pojedinih visokih političkih krugova u Velikoj Britaniji.
Ubedila je tadašnjeg ministra zdravlja Meta Hankoka da je imenuje članom uticajnog vladinog „Savetodavng odbora za zdravstvene tehnologije“, čiji je zadatak bio da pomogne u kreiranju politika i podstakne inovacije u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS).
Fotografisana je kako stoji neposredno iza Hankoka na inauguracionom sastanku odbora. Takođe je, prema navodima, pokušala da organizuje susret između Epstajna i bivšeg premijera Dejvida Kamerona.
Nije poznato kada je napustila tu funkciju, ali nakon otkrića o prepisci sa Epstajnom podnela je ostavku i na mesto poverenice u „Rojal Marsdenu“. Univerzitet Lankaster, gde je bila gostujuća profesorka, takođe je preispitao njen status.
Poreklo, obrazovanje i poslovni uspon
Rođena 1975. godine u Diseldorfu, Nikol je jedina ćerka nemačkog biznismena Hajnca Junkermana. Odrasla je u Marbelji u Španiji, studirala poslovnu administraciju i menadžment na Međunarodnom univerzitetu u Monaku, a usavršavala se i na Harvardskoj poslovnoj školi.
U Londonu je osnovala investicioni fond NJF Capital, koji je ulagao u brojne tehnološke kompanije, uključujući zdravstveno-tehnološku firmu „Ovkin“, specijalizovanu za veštačku inteligenciju.
U intervjuima je isticala da govori pet jezika i da je sve što je postigla izgradila sopstvenim radom.
Brak i titula grofice
Godine 2017. udala se za italijanskog grofa Ferdinanda Braketija Peretija, pripadnika porodice koja kontroliše italijansku energetsku kompaniju API. Venčanje je opisano kao tajna i veoma intimna ceremonija kojoj su prisustvovali samo svedoci.
I nakon udaje i sticanja titule grofice, ostala je u kontaktu sa Epstajnom.
Poslovne i društvene veze
Imejlovi pokazuju da je Epstajn pokušavao da je poveže sa uticajnim ljudima, uključujući osnivača „Majkrosofta“ Bila Gejtsa. Navodno je učestvovala i u investicijama u izraelski bezbednosni startap „Karbajn“.
U jednoj prepisci sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, Epstajn je pominje u kontekstu poreskih aranžmana, gde je ona predložila Luksemburg kao alternativu Kipru.
Njena odbrana i reakcije javnosti
Portparol Nikol Junkerman izjavio je da ona „duboko žali“ zbog komunikacije sa Epstajnom i da je bila „potpuno prevarena i zavedena“. Navedeno je da je bila ranjiva i da je tek kasnije shvatila razmere njegovih zločina.
Ona je istakla da je užasnuta njegovom pravom prirodom i da su njene misli uz žrtve.
Međutim, javnost i institucije nastavljaju da preispituju njenu ulogu, stepen bliskosti i mogući uticaj koji je imala u političkim i finansijskim krugovima.