Intimni život nije samo uživanje u trenutku bliskosti — on duboko oblikuje i telo i psihu žene. Dugotrajno zanemarivanje seksualnih i emotivnih potreba može stvoriti fizičke i emocionalne blokade, utičući na hormonsku ravnotežu, mišićni tonus i mentalno stanje. Ipak, apstinencija takođe ima svoje prednosti, a doktorka Jelena Nišević ističe koje su najznačajnije i zašto mogu biti korisne za zdravlje i ravnotežu.
"Što se tiče onih koje nemaju se*sualne odnose, moram da dodam da mi to, kao ginekolozi, ne mogu da kažem da volimo, ali nije loše. Apstinencija je nama najbolji zaštitnik od raznih bolesti i od raznih problema, pa i od neželjene trudnoće. Jedino apstinencija je siguran garant da nećete ostati neželjeno trudni. Tako da, ja više volim da se osvrnem na one koje imaju odnose i da ih pitam kakav im je kvalitet pre nego da ih pitam da li imaju ili nemaju", rekla je dr Nišević Lazović.
Psihološki aspekt apstinencije: šta se zaista dešava?
Dok fizičko zdravlje ne trpi direktne posledice apstinencije, psihički aspekt može biti značajan. Se*sologinja Marijana Vuksanović navodi da se nedostatak intimnosti različito odražava na ljude, zavisno od toga zašto nemaju odnose i da li postoji nezadovoljena potreba.
"Opet moramo pričamo o razlozima zašto neko nema intimne odnose, jer ako neko, na primer, nema libido i nema želju za odnosom, onda pričamo o uzrocima zašto neko nema libido, jer onda je obrnuta veza. Možda se nekome zdravlje prvo pogoršalo, pa mu je pao libido, pa on nema odnose. Ako neko ima želju, a frustriran je i nema odnose, nema intimnosti i bliskost, tu možemo da imamo neki efekat anksioznosti, frustracije što se neka potreba ne ispunjava. Međutim, koliko ja znam, ne postoje nikakva istraživanja koja bi direktno rekla: 'Ako nemaš dugo odnose, imaš neke zdravstvene posledice'.
Postoje neke veze i sigurno doktorka zna, a to je da intimni odnos pozitivno utiče na kardiovaskularni sistem. Se*s ima tu funkciju smanjenja stresa. Ipak, od samog nedostatka intimnih odnosa, ljudi se neće razboleti. Više pričamo onda o tome da li imamo taj nedostatak bliskosti. Odnosi su naša prirodna potreba. Ljudi koji nemaju odnose, a žele da ih imaju, imaju prosto osećaj frustracije i nezadovojstva, ne postoji ispunjenost u tom delu. Tako da, eto, rekla bih da je malo kompleksnije", rekla je Marijana Vuksanović, a na pitanje koliko je dugo - dugo, odgovorila je:
"To je jako individualno. Znači, da li imate potrebu i da li nemate potrebu. To je više pitanje kada se kod vas podstiče frustracija".
Hormoni i seksualna želja: prirodni mehanizmi i zablude
Hormonska ravnoteža direktno utiče na seksualnu želju, ali dr Nišević Lazović ističe da dugotrajna apstinencija ne izaziva hormonalni disbalans. Međutim, poremećaj hormona može biti uzrok smanjene želje i nelagodnosti tokom odnosa.
"Tokom orgazma se luče izvesne supstance u mozgu, kao što su oksitocin, dopamin i tako dalje. To su sve, kako je popularno u populaciji, hormoni sreće. I svi ti centri se nalaze jako blizu centara za zadovoljstvo. Negde sam skoro čitala da je orgazam zapravo trik prirode da nas natera da imamo više odnosa, u smislu da bi se reprodukcija nastavila, da bi se nastavila vrsta, iz razloga što ti hormoni, između ostalog, deluju i kao kad ste, na primer, kockar, pa imate tu zavisnost i onda što više imate odnose, to više želite da imate odnose. To je neki trik prirode da bismo mi, u suštini, tim učestalim odnosima i produžili vrstu. Međutim, na takvu vrstu poremaćaja hormona, nisam lično naišla u literaturi.
Da, ako postoji poremećaj, onda zbog toga može da se smanji se*sualna želja i to je taj libido koji je pomenula koleginica, ali radi se o tome da kada imamo manjak estrogena tokom dojenja ili u nekim drugim situacijama kao što je perimenopauza, tada dolazi do manjaka želje za intimnim odnosom, jer dolazi i do suvoće vagine i do drugih nekih stvari koje posredno ili neposredno dovode do toga da imamo manje odnose", objasnila je dr Nišević Lazović.
"Nedostatak intimnih odnosa može znatno uticati na zdravlje žene"
Na ovu temu često govori i doktorka Marija Ristić, te često ističe negativne strane apstinencije.
"Kako vaginu okružuju mišići koji imaju tendenciju da skupljaju sve negativne emocije koje žena oseća, njihovom aktivacijom koja se dešava za vreme odnosa, a posebno orgazma, uživanjem u seksu se nivo stresa u ženi značajno smanjuje, ali naravno samo onda kada žena želi da ima odnos, a ne kada je na njega primorana", rekla je dr Ristić i nastavila:
"Odsustvo odnosa u velikoj meri može uticati nagativno na zdravlje žene u smislu neotpuštanja stresa, kada žena nema druge načine da se sa njim bori. Tu je i momenat atrofije, tj. umanjenja tkiva klitorisa kada se on godinama ne koristi, što može uticati na smanjen seksualni užitak."