Krstovdan, koji se obeležava 18. januara, jedan je od najznačajnijih dana u pravoslavnom kalendaru. Smatra se granicom između nekrštenih i krštenih dana i uvodom u veliki praznik Bogojavljenje. U narodu je duboko ukorenjeno verovanje da ono što čovek uradi na Krstovdan ima snažan uticaj na čitavu godinu koja sledi.
Prema starom običaju, prva stvar koju bi svaki Srbin trebalo da uradi čim se probudi jeste da se prekrsti i u tišini izgovori kratku molitvu – za zdravlje, mir u kući i blagostanje porodice. Veruje se da će onaj ko jutro započne znakom krsta i dobrim mislima biti zaštićen od nesreće i da će ga tokom cele godine pratiti sreća.
U mnogim krajevima postoji i običaj da se tog jutra umije hladnom vodom, uz reči:
„Kako se voda ledi, tako nek se zlo od mene odbije.“
Voda na Krstovdan simbolizuje očišćenje – i telesno i duhovno.
Krstovdan je strogo posni dan. Nekada se verovalo da se tog dana ne jede ništa do zalaska sunca, kako bi se telo i duša očistili. Ljudi su se uzdržavali od teških reči, svađa i loših misli, jer se smatralo da sve izgovoreno tog dana ima posebnu težinu.
Stari su govorili:
„Kakav ti je Krstovdan – takva ti je godina.“
Zato se savetuje da ovaj praznik započnete mirno, sa zahvalnošću i molitvom. Jedan mali znak krsta ujutru, prema narodnom verovanju, može otvoriti vrata sreće za čitavu godinu.
Zato, svaki čovek koji ustane na Krstovdan, prvo treba da pročita molitvu za zdravlje i napredak.