Bridžit Bardo nije bila samo lice francuskog novog talasa kinematografije, već i simbol moći lepote, šarma i neukrotive ličnosti. Njena karijera u manekenstvu, glumi i pevanju u Evropi 50-ih i 60-ih godina učinila ju je pravom „bombom“ tog vremena. Ipak, iza glamura i svetla reflektora krila se život pun trauma, porodičnih konflikata i ličnih iskušenja, koji su oblikovali njenu buntovnu i skandaloznu reputaciju.
1. Bila je siromašna mala bogata devojčica
Bridžit Bardo rođena je 28. septembra 1934. godine u Parizu, u porodici koja je imala sve što novac može da pruži. Njen otac bio je uspešan i imućan inženjer, dok je majka poticala iz bogate porodice — ćerka direktora osiguravajuće kompanije. Sve što bi jedna devojčica mogla poželeti bilo je na dohvat ruke: luksuzni dom, pristup najboljim školama i svim materijalnim privilegijama.
Ipak, novac i status nisu mogli da nadomeste emocionalnu hladnoću i nesreću u porodici. Kućni život bio je napet, distanciran i pun stroge discipline. Mlada Bridžit je vrlo rano shvatila da luksuz ne donosi sreću, i da materijalno bogatstvo ne može zameniti ljubav, pažnju i osećaj pripadnosti. Odrastanje u takvom okruženju oblikovalo je njenu potrebu za slobodom i samostalnošću, ali i izazvalo duboke emotivne rane koje su je pratile kroz život.
2. Odgojena je u strogim okvirima
Bridžit i njena sestra Minjanou vaspitavane su u veoma strogim, konzervativnim i duboko katoličkim okvirima. Svaki njihov korak bio je pod budnim okom roditelja, a očekivanja su bila striktna: devojčice su morale da se ponašaju pristojno, da poštuju formalnu etiketu i da se kreću kao marionete u svetu u kojem su se privatne želje često gasile.
Majka joj nije dopuštala ni izbor prijatelja, što je Bridžit učinilo izolovanom i usamljeno detinjstvo. Njena želja za slobodom i izražavanjem ličnosti već tada se budila u tišini, skrivajući se iza osmeha poslušne devojčice. Ovakav odgoj stvorio je kontrast između spoljnog glamura i unutrašnje borbe, koja je kasnije postala deo njene karijere i javnog imidža.
3. Trpela je očev bes
Jedan od najtraumatičnijih događaja u detinjstvu Bridžit Bardo bio je sukob sa ocem koji je ostavio dubok emotivni trag. Kada su ona i sestra slučajno razbile najvredniju porodičnu vazu, otac je reagovao izuzetno nasilno. Besneo je i brutalno ih udario čak 20 puta. Da apsurd bude veći, potom je pravio kao da se ništa nije dogodilo i tretirao ih je kao „strance“.
Ova iskustva oblikovala su njenu buntovnu prirodu — što je više mrzela autoritet svojih roditelja, to je više želela da ga izazove i pronađe sopstveni put. Taj događaj je duboko urezan u njenoj psihi i često se smatra momentom koji je definisao njenu neustrašivu ličnost i potrebu da se suprotstavi pravilima i očekivanjima drugih.
4. Imala je potencijal za balerinu
Tokom Drugog svetskog rata, Bridžit je većinu vremena provodila unutar kuće. Da bi skratila sate izolacije, obožavala je da pušta svoje omiljene ploče i pleše po sobi. Njena majka je primetila prirodnu gracioznost i talent, i odlučila da je upiše na časove baleta.
Majka je maštala o prosperitetnoj baletskoj karijeri za svoju ćerku, ali sudbina je imala drugačije planove. Časovi baleta, umesto da je odvedu na scenu baletskih pozorišta, otvorili su put ka javnom životu i filmskoj industriji, postavljajući temelje za skandaloznu, ali neodoljivu karijeru Bridžit Bardo.
5. Bila je neosporno prelepa
Do 1949. godine, Bridžit je učila balet u prestižnom Pariskom konzervatorijumu pod mentorstvom ruskog koreografa Borisa Knjazeva. Njena lepota i šarm nisu mogli proći nezapaženo. Nežno lice i harizmatična pojava privukli su pažnju Hélène Gordon-Lazareff, direktorke magazina Elle. Upravo tada dobila je ponudu koja će zauvek promeniti njen život, otvarajući vrata filmskog sveta i pretvarajući je u simbol seksa i glamura u Evropi.
Njena kombinacija prirodne lepote, šarma i buntovnog duha učinila ju je neodoljivom javnosti, ali i stalnim izvorom kontroverzi, jer Bridžit nikada nije krila svoja mišljenja i stavove, bez obzira na reakcije okoline.
6. Bila je tražena roba
Već sa svojih 15 godina, Bridžit Bardo je postala prava „tražena roba“. Hélène Gordon-Lazareff, tadašnja direktorka magazina Elle, prepoznala je njen potencijal i učinila je mlađom manekenkom. Sledeće godine, lice Bridžit krasilo je naslovnicu magazina, iako je bila tek devojčica.
Za toliku mladost, te prilike bile su istovremeno očaravajuće i zastrašujuće. Svet mode otvorio je svoja vrata i naglo povećao njenu vidljivost, ali ubrzo se pojavila i filmska industrija koja je htela da je angažuje. Ova kombinacija glamura i poziva na filmske uloge bukvalno je promenila njen život preko noći. Mlada devojčica koja je do juče imala strogu i ograničenu svakodnevicu sada je stajala pred celim svetom — i svet je želeo da je posmatra.
Za Bridžit je to bio trenutak u kojem je shvatila koliko moć lepote može da promeni život. Istovremeno, ovo je bio prvi put da je morala da se suprotstavi roditeljskim očekivanjima i kontroli.
7. Nije prošla audiciju
Njeni roditelji su bili šokirani i protivili se ideji da njihova maloljetna ćerka ulazi u svet filma. Za njih, filmska industrija bila je sinonim za moralni rizik i nepoželjnu izloženost. Međutim, Bridžit je imala jednog saveznika u porodici — svog dedu, koji je imao drugačiji pogled: „Ako ova mala devojčica postane kurva, to neće biti zbog filma.“
Uprkos ovom blagoslovu, Bridžit je na svojoj prvoj audiciji doživela neuspeh. Ipak, sudbina joj je ubrzo pružila neočekivanu priliku — onaj koji joj je doneo lošu vest bio je mlad, zgodan i šarmantan, što je dodatno upotpunilo uzbuđenje i početak njene buntovne prirode. Ovaj događaj postavio je temelje za njenu buduću karijeru i lični identitet: neuspeh nije bio kraj, već samo početak puta ka njenom prvom velikom uspehu.
8. Imala je nepoželjnog udvarača
Iako je izgubila ulogu u filmu Les Lauriers sont coupés, Bridžit je osvojila srce mladog scenariste i reditelja Rogera Vadima. Vadim je bio sve što njeni roditelji nisu želeli: boem, slobodnog duha, bez moralnih ograničenja koja su oni smatrali „prihvatljivim“. Za Bridžit, Vadim je predstavljao uzbudljivu avanturu, priliku da iskusi život izvan strogih pravila i ograničenja koja su joj nametnuta od detinjstva.
Veza sa Vadimom bila je jedan od prvih koraka Bridžit u neskrivenoj pobuni. Ona je s uživanjem pratila kako njeni roditelji pate zbog nje, dok je sama istraživala sopstvenu slobodu i seksualni identitet. Ovo iskustvo oblikovalo je njenu kasniju reputaciju „buntovne seks bombe“ i jasno pokazalo da je spremna da sledi svoje srce, bez obzira na društvena očekivanja.
9. Izazivala je neprijatnosti
Svaki put kada bi Bridžit dovela Vadima na večeru, njena majka bi padala u stanje paranoje. Brojala je srebrne kašike, proveravala svaku sitnicu, uveren da Vadim pokušava da im ukrade bogatstvo. U stvarnosti, iza zatvorenih vrata, njih dvoje su vodili strastvenu i intenzivnu ljubavnu vezu, koja je dodatno provocirala njenog oca.
Bridžit je ovom igrom moći i pažnje uživala: dok su roditelji pokušavali da je kontrolišu, ona je učila kako da bude nezavisna i odlučna. Ova dinamika između roditelja i mlade devojke oblikovala je njen karakter — naučila je da bude hrabra, neustrašiva i da koristi svoje atribute da dobije ono što želi.
10. Učila je veštine zavođenja
Vadim nije bio samo ljubavnik; bio je mentor koji je Bridžit uveo u svet strasti i zavođenja. Učio ju je tajnama romantike, senzualnosti i samopouzdanja u ljubavi, čineći je svesnom svojih čari i sposobnosti da utiče na muškarce. Osećala se oslobođeno — prvi put u životu činila je nešto što je potpuno suprotno strogom i represivnom odgoju njenog oca.
Otac je bio bijesan zbog ove promene i odlučio je da preduzme drastične mere: planirao je da Bridžit pošalje u Englesku na dalju edukaciju i time prekine vezu sa Vadimom. Njena reakcija na ovu pretnju bila je odlučna i pokazala je koliko je voljna da se bori za svoju slobodu i ljubav.
11. Pokušala je da okonča sve
Potpuno slomljena pri pomisli da će biti odvojena od Vadima, Bridžit je u trenutku očaja stavila glavu u rernu dok je bila upaljena vatra. Intervencija roditelja sprečila je tragediju, ali incident ih je duboko potresao. Na kraju su morali da prihvate vezu, postavljajući samo jedno ograničenje: da se ne uda dok ne napuni 18 godina.
Bridžit i Vadim su iskoristili ovo vreme mudro — počeli su da sarađuju profesionalno, razvijajući zajedničke kreativne projekte i jačajući međusobnu vezu. Ovo je bio početak njihove „partnerske pobune“ protiv porodičnih očekivanja, i prva lekcija o tome kako ljubav i karijera mogu da se prepliću.
12. Njen ljubavnik je oblikovao njenu karijeru
Vadim je želeo da Bridžit postane prava zvezda i preuzeo je ulogu njenog mentora i „tvorca“ imidža. Njegova strategija je bila jasna: izlaganje javnosti. Na društvenim događajima, Vadim je uvek stajao uz nju i insistirao da fotografi dobiju najbolje kadrove. Počeo je da je preporučuje drugim rediteljima i pisao scenario koji je bio savršeno prilagođen njenim talentima.
Bridžit je apsolutno uživala u pažnji, a njeni roditelji nisu mogli da ignorišu njen rastući uspeh. Vadim je znao kako da oblikuje njenu karijeru, a ona je polako, ali sigurno postajala prepoznatljivo lice evropske kinematografije.
13. Pronašla je svoj žanr
Prva manja filmska uloga Bridžit Bardo bila je u filmu Crazy for Love (1952), ali pravi prelom dogodio se sa filmom Manina, devojka u bikiniju. Veći deo filma provela je u minijaturnim bikinijima, a imala je i kratku scenu u kojoj je bila naga. Ovaj film je definisao njen senzualni stil i postavio temelje njenog imidža „seks bombe“.
U međuvremenu, Bridžit je napunila 18 godina i, u suprotnosti sa roditeljskim željama, udala se za svog mentora Vadima. Brak je bio dvosekli mač — donosio je sigurnost, ali i kontrolu, pokrećući niz ličnih i profesionalnih izazova.
14. Postala je ultimativna fantazija
Brak sa Vadimom omogućio je njemu potpunu kontrolu nad karijerom Bridžit, pretvarajući je u „ženu svojih snova“ — i u muškarčev ideal. Bridžit je bila buntovna, nezavisna i spremna da pokaže svoje telo. Ubrzo je postala globalna senzacija, simbol seksa i glamura, i ultimativna fantazija muškaraca širom sveta.
15. Odigrala je ulogu koja je promenila život
Serija ranih filmova poput Naughty Girl i Plucking the Daisy postavila je temelje njene karijere, ali pravi prelom došao je sa filmom I Bog je stvorio ženu (1956). Režiran od strane Vadima, film je bio senzualan i ozbiljan, označavajući početak njenog puta ka svetskoj slavi. Ovaj film promenio je njen profesionalni život, učvrstio njen imidž i postavio je kao jednu od najpoznatijih filmskih ikona svih vremena.
16. Bila je zabranjeni plod
Na prvi pogled, film I Bog je stvorio ženu mogao je izgledati kao još jedan u nizu francuskih senzualnih filmova. U Francuskoj, senzualnost na filmu nije bila ništa novo, ali za publiku u Engleskoj i Americi ovo je bio potpuno drugačiji svet. U vreme kada je Holivud striktno cenzurisao intimne scene i prikaz seksualnosti na filmu, Bridžit Bardo je postala "zabranjeni plod" koji su svi želeli da probaju.
Njena popularnost u inostranstvu eksplodirala je praktično preko noći. Ipak, nisu svi bili oduševljeni što se pojavila žena u tako provokativnoj odeći. Ipak, ovaj skandal samo je povećao znatiželju publike, a film je postao hit širom sveta.
17. Šokirala je katolike
Katolička crkva potpuno je osudila film Bridžit Bardo i tvrdila da gledanje filma predstavlja smrtni greh. Ipak, ovo nije obeshrabrilo gledaoce; naprotiv, efekat je bio suprotan — bioskopi su bili prepuni, a ljudi su masovno dolazili da vide film. Bez obzira da li je Bog stvorio ženu ili đavo, na kraju je sve bilo irelevantno — Bridžit Bardo je postala apsolutni hit.
Njena rastuća popularnost pomogla je da se ublaže strogosti Holivuda, a kritičari su počeli da hvale ovu dvadesetdvogodišnju glumicu za svežinu i hrabrost koju je donela. Ono što je bilo još važnije, Bridžit se nije plašila da pokaže sve što ima, i upravo je ta neustrašivost oblikovala njen imidž.
18. Otkrila je sve
Bridžit je bila ponosna na svoju buntovnu prirodu i otvoreno je govorila o svom stavu prema životu i glumi:
"Dala sam novi imidž kako bi trebalo biti u životu i na filmu: nova, plava, slobodna, neformalna, ne kao mala dama, bez korseta, bez ogrlica... potpuno gola."
Postala je poznata po tome što je pokazivala svoje telo, posebno zadnjicu, u vreme kada je to bilo skandalozno i društveno neprihvatljivo. Ali ovo je bio samo vrh ledenog brega — iza kulisa njen život bio je još više provokativan i intrigantan od onoga što je prikazivala na filmu.
19. Izdala je svog supruga
Do trenutka kada je Bridžit postala tema svih razgovora, njen brak sa Rogerom Vadimom bio je već na klimavim nogama. Na snimanju filma I Bog je stvorio ženu, između Bridžit i njenog kolege Jean-Louisa Trintignanta razvila se intenzivna hemija koju nisu mogli da ignorišu. Štaviše, sam Vadim je podsticao glumce da scene odigraju što realistično, što je dodatno raspirivalo iskre njihove neizbežne afere.
Kasnije je Bridžit izjavila za Vadima: "Naučio me je kako da budem tako slobodna da sam ga, kao posledicu toga, napustila zbog drugog muškarca. To je bila cena koju je morao da plati." Želela je nova iskustva i nikada nije dvojila da bezobzirno izdaje svog supruga.
20. Imala je mnoge ljubavnike
Iako je Bridžit provela dve godine sa Trintignantom, njihovu vezu je konstantno remetilo više faktora. Trintignant je bio oženjen i služio u vojsci, pa su njegove česte odsutnosti stvarale pritisak na njihovu romansu. Pored toga, Bridžit je nastavila da istražuje druge veze i upustila se u aferu sa muzičarem Gilbertom Bécaudom.
Do 1958. godine, njena veza sa Trintignantom se završila. Njena reakcija na raskid bila je toliko emotivno snažna i bolna da je ostavila neizbrisiv trag i u medijima i u sećanju javnosti.
21. Mrzela je status slavne osobe
Nakon raskida, Bridžit je doživela nervni slom, a mnogi tračevi sugerisali su da je pokušala da sebi oduzme život predozirajući se lekovima za spavanje. Međutim, njen propadajući ljubavni život nije bio jedino što ju je opterećivalo. Do 1959. godine, pritisak koji je nosio život slavne osobe počeo je da uzima svoj danak, a kritike koje su je pratile nisu prestajale.
Kritičari su demonizovali njene filmske uloge, dok su paparaci i fanovi neumorno pratili svaki njen korak. U tom haosu, Bridžit je konačno pronašla mesto gde je mogla da se malo opusti i da prepozna sopstvenu snagu.
22. Upoznala je svoju srodnu dušu
Čak i tokom tih teških dana, Bridžit je uspela da započne romansu sa šarmantnim kolegom Jacquesom Charrierom. Upoznali su se na snimanju filma Babette Goes to War, i ubrzo je on osvojio njeno srce. Charrier je bio drugačiji od prethodnih ljubavnika — dolazio je iz imućne porodice i mogao je biti prihvatljiv roditeljima, što je bilo retko u njenim vezama.
Ipak, baš kada je sve izgledalo obećavajuće, desilo se neočekivano iznenađenje koje je potreslo Bridžitin svet.
23. Imala je neželjeno iznenađenje
Kada je 24-godišnja Bridžit saznala da je trudna, njen svet se okrenuo naglavačke — i to na potpuno negativan način. U tom trenutku nije želela da postane majka, a jedino nagovaranje Charriera ubedilo je da zadrži bebu i pristane na brak. Od tog trenutka njihova veza počela je da se kvari, a čak i dan venčanja bio je katastrofa.
24. Dan venčanja bio je noćna mora
Po Bridžitinim rečima, paparaci su uništili njen dan venčanja: "Bilo je strašno. Prava noćna mora. Fotografije su se probile u gradski sud i izazvale skandal." Ipak, ovo je bilo ništa u poređenju sa pritiskom da odgaja dete koje uopšte nije želela. Godine 1960, vest o Bridžitinom majčinstvu postala je predmet žestokih tračeva i medijskih napada.
25. Bila je loša majka
Već preopterećena slavom, Bridžit nije imala pojma kako pravilno da odgaja dete. Kada se rodio Nicolas, osećala se potpuno izgubljeno. Ovo nije bio život za koji se prijavila. Pritom, štampa je neumorno kritikovala njene roditeljske sposobnosti, bez milosti i bez obzira na njenu situaciju. I baš kada je mislila da gore ne može, pritisak i kritike nastavile su da je pritiskaju i dodatno pogoršavaju njen osećaj krivice i nesigurnosti.
26. Prva ljubav u 16. godini
Sa samo 16 godina, Bridžit Bardo je upoznala Rožera Vadima, mladog asistenta reditelja, koji je razmatrao da li bi ona mogla da igra u njegovom novom filmu. Iako nije dobila ulogu, između njih se rodila snažna i tajna ljubav. Zbog protivljenja roditelja, njihova veza je morala da se odvija u tajnosti.
Ova ljubav bila je toliko intenzivna da je Bridžit prvi put pokušala da sebi oduzme život jer nije mogla da se uda dok ne napuni 18 godina. Njena mladalačka strast i buntovnost jasno su pokazivali koliko je spremna da se bori za sopstvenu slobodu i emocije, čak i po cenu lične sigurnosti.
Udala se za Vadima 1952. godine, a brak joj je otvorio vrata u svet filma i glamura. Vadim, koji je radio kao fotograf i novinar, koristio je medije kako bi popularisao Bridžit, čineći je stalnom zvezdom naslovnica i televizijskih emisija. Pre nego što je odigrala ijednu filmsku ulogu, već je postala „najfotografisanija žena na svetu“.
27. Imala je preko 100 ljubavnika
Za četiri godine, Bridžit je snimila više od 12 filmova, a njena lepota i seksipil nisu mogli da prođu neprimećeno. Kritike o njenoj glumi su često bile negativne, ali film I Bog je stvorio ženu predstavljao je prekretnicu. Tokom snimanja, zaljubila se u oženjenog kolegu Žan Luija Trintignanta, što je dovelo do razvoda od Rožera Vadima.
Nakon veze sa Trintignantom, Bridžit je upustila u aferu sa pevačem Gilbertom Bécaudom, koji je takođe bio oženjen. Njene ljubavne avanture postale su gotovo svakodnevica, a Bridžit je tokom života imala preko 100 ljubavnika, uključujući i nekoliko žena. Njena slobodna i buntovna priroda često je izazivala skandale, ali je ona uživala u svom senzualnom identitetu.
28. Trudnoća sa Žakom Šarijeom
Bridžit je ostala u drugom stanju sa kolegom Žakom Šarijeom, iako nije želela tu trudnoću. Porođaj je bio težak i obavljen kod kuće, jer zbog stalnog prisustva paparaca nije mogla da izađe u bolnicu. U januaru 1960. rodila je sina, Niklasa, ali nije razvila blisku vezu s njim. Starateljstvo je pripalo Žaku Šarijeu, a Bridžit je par meseci kasnije opet pokušala da se ubije, očigledno nesposobna da se nosi s pritiscima i ličnim problemima.
29. Nije rođena da bude majka
Bridžit je kasnije iskreno priznala svoje osećanje prema majčinstvu:
"Nisam rođena da budem majka. Nisam dovoljno zrela. Znam da je užasno priznati tako nešto, ali ja nisam sposobna da se brinem o detetu. Meni je potreban neko da brine o meni. Žao mi je što sam uopšte rodila to dete."
Uprkos ogromnom bogatstvu, Bridžit je bila izuzetno štedljiva i praktična. Nikada nije rasipala novac na luksuz poput kavijara ili dijamanata. Njena garderoba je bila jednostavna, ali uvek glamurozna i prepoznatljiva — farmerice, džemperi, rolke i baletanke, uz plavu natapiranu kosu i crni ajlajner. Smatra se da je čak bila inspiracija za dizajn lutke Barbie, zajedno sa Merilin Monro i nemačkom lutkom Lili.
30. Česta depresija i borba sa slavom
Zbog pritiska medija i turbulentnog ljubavnog života, Bridžit je često upadala u depresiju. Tokom šezdesetih godina prošlog veka, njen glamur i popularnost bili su na vrhuncu, ali lični život bio je pun bola i turbulencija. Treći brak sklopila je s milionerom Gunterom Saksom u Las Vegasu, a 1973. godine odlučila je da se povuče iz sveta filma. Kasnije se 1992. udala za četvrtog supruga, Bernara Dormalea.