Đina Rajnhart, čije se bogatstvo procenjuje na oko 31,1 milijardu dolara, nalazi se među deset najbogatijih žena na svetu prema Forbsovoj listi. Ona je ujedno i najbogatija osoba u Australiji, a svoje ogromno bogatstvo stekla je pre svega zahvaljujući rudarskoj industriji, naročito eksploataciji ruda gvožđa. Njeno ime danas predstavlja simbol ekonomske moći, ali i kontroverzi koje prate njen privatni i poslovni život.
Porodično poreklo i obrazovanje
Rođena je 1954. godine u Pertu kao jedino dete Langa Hankoka, čuvenog geologa i istraživača ruda gvožđa, koji se smatra jednim od pionira australijske rudarske industrije. Nakon završene srednje škole, Đina je upisala ekonomiju na Univerzitetu u Sidneju. Ipak, sa samo 21 godinom napustila je studije kako bi se posvetila radu u porodičnoj kompaniji i direktno učila posao od oca.
Sukob sa ocem i udaljavanje iz firme
Odnos između Đine i njenog oca nije uvek bio skladan. Zbog neslaganja oko njegovog braka sa Rouz Lakson, bivšom kućnom pomoćnicom, Đina je na period od pet godina praktično bila izbačena iz porodičnog biznisa. Ovaj sukob ostavio je duboke posledice i postavio temelje kasnijih porodičnih i pravnih sporova.
Nasleđe i borba za kontrolu imovine
Nakon smrti Langa Hankoka, Đina je kao jedino dete nasledila 76,6 odsto udela u kompaniji, dok je ostatak imovine prebačen u fond namenjen njenoj deci. Godinama je upravljala tim fondom, sve do 2011. godine, kada je njena najmlađa ćerka napunila 25 godina. Tada su njena deca zatražila da ona bude smenjena sa pozicije jedine upraviteljke fonda.
Sudski spor sa sopstvenom decom
Ovaj zahtev doveo je do velike sudske borbe koja je trajala četiri godine, od 2011. do 2015. godine. Spor je privukao ogromnu pažnju javnosti u Australiji. Na kraju je Đinina ćerka Bjanka imenovana za novu osobu nadležnu za upravljanje Hankokovim fondom, što je dodatno pogoršalo već narušene porodične odnose.
Odnos sa ocem
Upisala je studije ekonomije u Sidneju, ali je odustala posle samo godinu dana, nezadovoljna predavanjima profesora koga je smatrala levičarski nastrojenim. Vratila se u Pert kako bi pomogla ocu u vođenju kompanije.
Đina se udavala dva puta i ima četvoro dece – po dvoje iz svakog braka. Njen drugi muž, američki advokat Frenk Rajnhart, bio je čak 37 godina stariji od nje i u SAD-u je bio osuđen zbog poreske prevare, zbog čega mu je oduzeta advokatska licenca.
Odnos s ocem je s godinama postajao sve teži, naročito nakon što se Lang Hankok upustio u vezu sa znatno mlađom Filipinkom, kućnom pomoćnicom Rose Lakson. Izbio je pravi porodični rat. U pismu koje je Lang poslao svojoj ćerki, napisao je: "Dozvoli mi da te pamtim kao urednu, sposobnu i vitku mladu damu, a ne kao lenju, osvetoljubivu i lukavu slonicu kakvom si postala".
Iako je Đina pokušala na sve načine da spreči očevu vezu – čak i tražeći deportaciju Rose – Filipinka joj je na kraju postala maćeha. Hankok je s njom sagradio luksuznu vilu i otputovao privatnim avionom na put oko sveta.
Brakovi i deca
Đina Rajnhart se veoma mlada, sa samo 19 godina, udala za Engleza Grega Miltona. U tom braku dobila je dvoje dece — sina Džona Lenglija i ćerku Bjanku Houp, rođene 1976. i 1979. godine. Nakon razvoda 1981. godine, dve godine kasnije udala se za advokata Frenka Rajnharta, sa kojim ima još dve ćerke — Houp Rajnhart Velker i Džiniju Rajnhart.
Potpuni porodični razdor
Odnosi između Đine i njene dece danas su izrazito loši. Ona nije prisustvovala venčanju svog sina Džona, niti svadbi ćerke Bjanke, što svedoči o dubini porodičnog sukoba koji traje godinama.
Stav o bogatstvu i radu
U intervjuu za emisiju ABC Australian Story, Đina Rajnhart otvoreno je govorila o svom razočaranju odnosom dece prema nasledstvu.
„Otac mi je jednom rekao da ću zažaliti ako deci dam svoje deonice. Tada se nisam slagala s njim, ali se ispostavilo da je bio u pravu. Moja deca ne cene napor koji sam uložila kako bih sačuvala i uvećala kompaniju“, izjavila je ona.
Dodala je i da veruje da preveliko bogatstvo, ukoliko se dobije bez rada, može negativno uticati na mlade ljude.
„Ako deci date previše, nikada neće upoznati zadovoljstvo koje donosi rad. Oni žele sve odmah, bez truda.“
Stroge mere bezbednosti
Pored poslovnih i porodičnih problema, Đina Rajnhart poznata je i po izuzetno jakim merama lične bezbednosti. Čuvaju je bivši pripadnici elitnih vojnih jedinica SAS, dok su njena rezidencija i kancelarije opremljene pancirnim, neprobojnim staklima. Putuje isključivo u blindiranim automobilima, što dodatno oslikava nivo opreza u njenom svakodnevnom životu.