Božićni post je započeo i trajaće narednih 40 dana, sve do velikog praznika Rođenja Hristovog – Božića. Ovo je vreme kada se vernici, uz uzdržavanje od mrsne hrane, pripremaju duševno i telesno za susret sa jednim od najradosnijih hrišćanskih dana.
Međutim, kako ističu svi pravoslavni izvori, smisao posta mnogo je dublji od pažljivog biranja obroka. Pravi post je pre svega očišćenje srca, misli i dela — put ka smirenju i duhovnoj obnovi.
Patrijarh Pavle je govorio: "Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje da spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti. (…) Rasuđivanje znači dar razlikovanja onoga što je korisno, i onoga što je štetno, tamo gde je istina i tamo gde je laž."
On posebno naglašava da uz telesni postoji i duhovni post — sposobnost da iz srca iščupamo ono što je negativno i posadimo ono što je dobro.
Najčešći gresi tokom postaa
Patrijarh Pavle je izdvojio tri naročito opasna greha na koje vernici često padnu u ovom periodu:
- Gordost
- Prejedanje i slastoljublje
- Nepoštovanje posta (samovoljno odstupanje)
Gordost
Greh gordosti smatra se najopasnijim.
Patrijarh Pavle je upozoravao da posebno treba izbegavati osećaj nadmoći, jer pravi post ne služi da bismo se dokazivali pred ljudima:
Bog je učio da postimo tajno, bez licemerja.
Tokom posta treba posebno izbegavati mržnju, zavist, ogovaranje, pohlepu, neprijateljstvo i gnev — jer i sama zla misao muti srce.
Prejedanje
Cilj posta je obuzdavanje slasti, a ne stvaranje gozbi bez mesa. Mnogi, iako ne jedu mrsno, prave raskošne trpeze, masnu i začinjenu hranu i svaki dan slatkiše:
Prejedanje je smrtni greh — ljubav prema stomaku znači udaljavanje od Boga.
Umerenost i jednostavnost su ključ: post nije izgovor za luksuzne posne specijalitete.
Nepoštovanje posta
Bog po milosti može da razreši vernika od posta — ali samovoljno napuštanje posta smatra se grehom. Posebno se osuđuje kada se krsne slave ili crkveni praznici obeležavaju uz mrsnu trpezu:
"Time – umesto da svetitelju ukažemo čast i poštovanje – navlačimo na sebe Božji gnev. Gospodu nije potreban naš post i gladovanje, već nama samima kako bi naša srca omekšala, skrušila se i smirila pred Bogom i postala sposobna da prime Božju blagodat i pomoć. Postom izražavamo i svoju ljubav i veru u Gospoda, jer samo onoj koji poštuje sve Gospodnje zapovesti ima istinsku ljubav prema svome Tvorcu. A zapovest o postu jedna je od najvažnijih Gospodnjih zapovesti", navodi bratija manastira Visoki Dečani.
Patrijarh Pavle o postu i Svetom Pričešću
Patrijarh Pavle je naglašavao da se hrišćani ranije pričešćivali često — ali pripremljeni celokupnim životom. Post je ustanovljen kao pomoć da pristupamo Pričešću čistijeg srca, ali nije dovoljan sam po sebi.
Pristupanje Svetoj Čaši zahteva:
- čisto srce
- mir sa ljudima
- izbegavanje svakog greha
- molitvu i unutrašnju budnost
- poznavanje osnovnih istina vere
- iskreno pokajanje
"Treba se sačuvati svake krajnosti i jednostranosti."
Ni retko ni mehaničko pristupanje Svetom Pričešću nije dobro — već dostojno i sa čistom savešću.