Sveta velikomučenica Nedelja, poznata i kao Kirijaka Nikomidijska, rođena je u hrišćanskoj porodici u Maloj Aziji. Njeni roditelji Dorotea i Jevsevije bili su dugo bez dece i kada su je nakon mnogih molitvi i suza dobili dali su joj ime Nedelja.
Ona se od svoje mladosti zavetovala na službu Hristu i odbijala da se uda. Jedan prosaca koje je Nedelja odbila optužio je nju i njene roditelje caru Dioklecijanu kao hrišćane. Car je naredio da muče njene roditelje, i proterao ih je u grad Melitinu, gde su u mukama umrli. Svetu Nedelju je poslao caru Maksimijanu Galeriju na sud.
Tamo je bila mučena, paljena i bačena zverima. Videći čudesno spasenje Nedelje od zveri i plamena mnogi neznabošci U Nikomidiji i šire, poverovali su u Hrista. Na kraju je posečena mačem. Njeno stradanje se desilo oko 289. godine.
Ova svetiteljka ima posebno mesto u srcima vernika, ne samo zbog svog podviga i mučeničke smrti, već i zbog snažne vere koju je pokazala. Vernici veruju da se na ovaj dan, ako se obrati molitvom Svetoj Nedelji, mogu izmoliti posebne blagodati – naročito za zdravlje i pomoć u teškim trenucima.
Običaj i verovanje
Za praznik Svete mučenice Nedelje postoji jednostavan, ali duboko simboličan običaj. Vernici bi danas trebalo da odu u crkvu i zapale sveću u njenu čast – za zdravlje sebe i svojih najmilijih. Posebno je važno da se tom prilikom izgovori i tropar Svetoj Nedelji, jer se veruje da ova molitva donosi olakšanje i čuva od zlih sila.
Molitva Svetoj mučenici Nedelji:
"Tvojom čudesnom pobedom, razorila si demonske sile do kraja, Nedeljo preslavna.
Tamu idolopoklonstva izagnala si daleko, svetlošću časnog Krsta.
Đevo čista, moli se Hristu Bogu, da nam daruje veliku milost."
U mnogim krajevima Srbije žene danas ne obavljaju teške kućne poslove u znak poštovanja prema svetiteljki, a veruje se da ona posebno pomaže ženama, bolesnima i onima koji trpe nepravdu.
Sveta Nedelja se smatra zaštitnicom onih koji pate, onih kojima je učinjena nepravda, kao i ljudi koji se nalaze pred važnim životnim odlukama.