Korona nam se zaista predstavila u najgorem svetlu. Uz teške upale pluća, pacijentima koje je zakačio virus često se dijagnostikuju poremećaj srčanog ritma, razni kardiovaskularni problemi, poremećaj metabolizma šećera i elektrolita, digestivnog sistema...
Arterijski i venski tromboembolizmi koji prate Kovid -19, koronarni sindrom, plućna embolija, moždani udar su najveća opasnost, a posledice ovih stanja mogu da budu fatalne.
Međutim, osećaj nedostatka vazduha u miru, ubrzano disanje i srčani rad, kašalj, iskašljavanje sukrvičavog sadržaja, nagli gubitak svesti, jednostrani bol u nozi ili njen otok, kao i povišena telesna temperatura nisu samo posledica preležanog virusa. Ovi simptomi mogu da budu stečeni na drugi način, čak i urođeni, a posledice podjednako katastrofalne jer ukazuju na postojanje embolije.
Ako se dokaže, određuje se stepen rizika za nepovoljan ishod. Klinička slika zavisi od veličine i broja krvnih sudova koji su začepljeni trombima, ali i od rezerve kardiovaskularnog i respiratornog sistema pacijenta. U najblažim slučajevima može da bude bez simptoma, u najtežim može da se manifestuje iznenadnom i trenutnom smrću - upozorava dr Rade Milić, pneumoftiziolog, lekar kovid bolnice VMC „Karaburma“ koja od aprila prošle godine radi bez prekida.
*Da li svi oboleli moraju u bolnicu?
"Većina zahteva nadzor i lečenje u bolnici. Najalarmantnije su tzv. „masivne“ plućne embolije. Visokorizične su, manifestuju se stanjem šoka i/ili sniženjem arterijskog krvnog pritiska. Ovi pacijenti moraju odmah u bolnicu! Manji broj, tzv. niskorizičnih embolija, može da se leči u ambulantnim i kućnim uslovima."
Potpukovnik doc. dr sc. med. Rade Milić, pneumoftiziolog, načelnik pulmološkog odeljenja Klinike za pulmologiju VMA, lekar vojne kovid bolnice VMC „Karaburma“ priča o plućnoj emboliji, rizicima i posledicama