Odlazak u bolnicu uvek je dodatno opterećen strahom od infekcije, a u najgorem slučaju i sepse, a on uopšte nije bezrazložan jer se sve češće govori o intrahospitalnim infekcijama izazvanim rezistentnim, odnosno otpornim bakterijama. Zbog njihove prirode gotovo istovetan problem imaju i razvijene i nerazvijene zemlje. Sve su učestalije i dovode do velike smrtnosti, zbog čega je Globalna alijansa za sepsu ustanovila Svetski dan borbe protiv sepse (13. septembar), koji je pre osam godina prvi put obeležen i u Srbiji.
Šta je sepsa, koliko je opasna i u kojim sve okolnostima se javlja, objašnjava infektolog profesor dr Darko Nožić, načelnik Opšte bolnice "Belmedik":
- Sepsa je veoma teška infektivna bolest, koja može da ima fatalan ishod. U 80 odsto slučajeva izazivaju je bakterije, a u manjem procentu uzročnici mogu da budu i gljivice. Nastaje prodorom bakterija u krv. To samo po sebi nije teško, ali je težak odgovor organizma koji treba sa njima da se izbori. Bakterije, zapravo, čim uđu u krv oslobađaju toksine i počinju štetno da deluju na organizam, zbog čega veoma često dovode i do smrti.
Kolika je smrtnost od sepse?
- Od sepse svake četvrte sekunde neko umre u svetu. U SAD, gde je zdravstvena zaštita na zavidnom nivou, sepsa je druga po smrtnosti kada je reč o brzoj smrti. Nalazi se odmah posle srčanog udara. Isto se dešava i u drugim razvijenim državama, pa shodno tome i u manje razvijenim, kao što je i naša zemlja. Poseban problem predstavljaju intrahospitalne infekcije, zbog kojih, primera radi, pacijenti posle operacija bivaju izloženi dejstvu rezistentnih bakterija i često uvučeni u obruč sepse.
Poseban problem su intrahospitalne infekcije do kojih dovode multirezistentne bakterije otporne na gotovo sve antibiotike