Lepota ne bledi

Misterija zvana Mona Liza: Žena sa nedovršenim osmehom!

Prema nekim procenama, Leonardo da Vinči slikao je Mona Lizu u nekoliko slojeva: „srećno“ lice preko „tužnog“ i tako joj dao dimenziju koja se na prvi pogled jedva nazire
Zanimljivosti
18:34h Autor:
Misterija zvana Mona Liza: Žena sa nedovršenim osmehom!
Foto: Wikipedia

Još od Đorđa Vazarija, savremenika i autora biografija umetnika iz 16. veka, tvrdi se da je ovo portret Lize del Đokondo.

Sam portret nije ni datiran ni potpisan. Vazari tvrdi da je Leonardo u godinama 1500-1506, po svom povratku u Firencu, naslikao portret Lize del Đokondo, treće supruge firentinskog trgovca svilom, Frančeska del Đokonda.

Takođe, tvrdi da Leonardo ovaj portret nije završio ni posle 4 godine rada, te je i danas nedovršena. Samim tim, Leonardo nije dao ovu sliku naručiocu, Frančesku del Đokondu, već ju je zadržao.

Ima samo 5 godina, a stvara remek-dela: Neverovatan talenat devojčice obolele od autizma (VIDEO)

Vazari pominje ime Mona Liza (Mona - skraćeno od Madona, u značenju „žena“).

Vremenom su se pojavile nove teorije koje su tvrdile da je u liku Mona Lize predstavljena neka druga žena tog doba (Izabela od Aragona i Napulja, Ćećilija Galerani...), bezimena idealizovana žena, Leonardova majka, pa možda i sam lik Leonarda.

Dileme o identitetu Mona Lize su okončane 14. januara 2008, kada je tim istraživača sa Univerziteta u Hajdelbergu objavio otkriće datiranih beleški na marginama knjige iz oktobra 1503. koje potvrđuju prvobitnu pretpostavku, da je Liza de Đokondo bila Leonardov model.

Kad pogledate usne žene na najpoznatijoj slici u istoriji umetnosti, videćete jedva primetan osmeh. Međutim, dok joj gledate oči i kosu, primetićete da osmeh postaje širi. Kako je to moguće?

Ovi mehanizmi razlikovanja percepcije predmeta na sredini i na marginama vidokruga u naučnim krugovima nazivaju se „sukobom“ centralne i periferne mrežnjače.

Luvr je najposećeniji muzej na svetu i u 2014. godini: Rekord ponovo oboren!

Naime, u vizuelnom polju, centralno i periferno izazivaju različite reakcije u našem mozgu. Dok su neuroni zaduženi za centralni deo našeg vida usmereni na vrlo mali deo sveta (ali nam pružaju visoku rezoluciju), neuroni zaduženi za periferni vid primaju veći deo vizuelne scene.

Margaret Livingston, profesorka na Harvardu, prvi put je objasnila ovu pojavu kroz simulaciju. Ona je želela da sazna kako naš um doživljava Mona Lizu, a eksperiment je sproveden u „Adob Fotošopu“.

Njeno rešenje misterije Mona Lizinog osmeha je sledeće: on postaje sve očigledniji kako slika postaje zamućenija.

Prema nekim procenama, Leonardo da Vinči slikao je Mona Lizu u nekoliko slojeva: „srećno“ lice preko „tužnog“ i tako joj dao dimenziju koja se na prvi pogled jedva nazire, ali nas zauvek zadržava omađijanim njenom lepotom.

Stavio je nekoliko kapi boje u vodu: Nećete verovati šta je napravio! (VIDEO)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs