Nije bezazleno

Kada osoba previše brine: Ove bolesti će je stići pre ili kasnije!

Briga direktno utiče na želudac, probavu, slezinu i pankreas
Saveti stručnjaka
20:58h Autor:
Kada osoba previše brine: Ove bolesti će je stići pre ili kasnije!

Svaka loša emocija u ljudskom organizmu može izazvati razne poremećaje organa i mnoge vrste bolesti. Čovečije razmišljanje, strahovi, napetost, briga, sve to ostaje duboko urezano u ljuskom umu i telu što je najčešće i pokretač mnogih oboljenja.

Između emocja i organa postoji velika povezanost. O tome svedoči i kineska psihologija, koja je i nastavak tradicionalne kineske medicine.

Postoji pet organskih sistema, koji pripadaju određenim vrstama emocija. Koliko god čovek mislio da su neke sitnice zanemarujuće, one će se godinama taložiti negde u organima i ispoljiti u vidu neke teške bolje.

Zato je potrebno na vreme shvatiti ozbiljnije svoje emocije i koliko god je moguće pomoći sami sebi da se teža stanja što pre prebrode.

Osećanja koja utiču nazdravlje

Teskoba - je jedna od emocija koja ima velikih uticaj na ljudski organizam. Ona se definiše kao posledica preterane brige iz određenih razloga. Teskoba najviše utiče na creva i pluća. Teskoba će oduzeti čoveku veliki deo energije koju poseduje, te samim tim može doći i do nedostatka daha, kao i upalnih procesa u crevima i čireva.

Radost – Ovo je jedan lep osećaj, većina će da pomisli tako, ali generalno preveliko zadovoljstvo stvara osećaje koji direktno utiču na srce. Radost može veoma mnogo da uzbudi čoveka, a usled prevelikog uzbuđenja mogu se osetiti i neke negativne vibracije, koje izazivaju nesanicu, temperaturu i uznemirenost, kao i veoma jako lupanje srca.

Prema tome bez obzira koliko radost bila lepa i sa njom treba čovek biti oprezan.

Kada je tuga prevelika: Kako preboleti gubitak voljene osobe?

Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Tuga –

je takođe osećanje koje dosta utiče na psihu i čovekovo zdravlje. Tuga osim toga što navodi suze na oči, ona negativno utiče na rad pluća i loše utiče na cirkulaciju. Mnoge respiratorne bolesti i oštećena pluća upravo izaziva osećanje tuge. Tuga u velikoj meri utiče i na ljudsku psihu izazivajući depresiju.

Strah – Osećanje koje je svaki čovek osetio u nekom trenutku svog života. Ovo osećanje može oštetiti rad bubrega, što dokazuje i to da kada se pojavi ogroman strah može doći do nekontrolisanog ispuštanja urina. Osoba koja doživi ekstremno veliki strah može se suočiti sa šokom za bubrege. Bubrezi se od straha zgrče u sekundi i tada dolazi do zastoja u čišćenju i filtriranju krvi. Tada se cirkulacija poremeti u organizmu i zato često u toku straha ruke i noge čoveka budu hladne.

Gnev – Uvrede, kritike, zamerke, ljutnja, nervoza, sve je to ono što izaziva gnev u čoveku. Žučni mehur i jetra najviše će stradati kod osobe koja je gnevna iz određenih razloga. Takođe gnev je osećanje koje može uticati na razne biološke procese koji će u čoveku izazvati veliku glavobolju, kao i nedostatak energije. Gnev takođe može dovesti ljudski organizam do vrtoglavice i povišenog krvnog pritiska.

Šok – je osećanje koje svakako negativno utiče na ljudski organizan, kada je njegovo sveukupno zdravlje u pitanju. Kada se nešto dogodi ne očekivano iznenada nastupa stanje šoka i panike, koje će u velikoj meri uticati na čovečije srce, kao i na rad bubrega, pogotovu kada je reč o dužem šoku.

Ambicija – Ovo osećanje često se graniči sa pohlepom. Ljudi koji su previše ambiciozni, samim tim uspešni i bogati uglavnom imaju problema sa srčanim bolestima i sa bolestima tankog creva. Svakodnevno razmišljanje o višim ciljevima i povećavanjem svog bogatstva dovodi do aritmije i nepravilnog rada srca. Ne treba živeti u strahu i razmišljanju kako uvećati bogatstvo, već se malo prepustiti čarima toga što smo već stekli kako bi se telo opustilo i samim tim bilo i zdravije.

Nervoza – je nešto sa čime se svakodnevno većina ljudi susreće. U današnje vreme jako ju je teško izbeći. Nauka je pokazala da su osobe koje su sklone čestim napadima nervoze i besa imaju često problema sa jetrom. Isto tako preterana ljutnja i nervoza utiče na rad bubrega i pluća.

Niste u depresiji, samo ste okruženi budalama: Poruka psihologa za sve dobre ljude!

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Briga

– je osećanje koje utiče direktno na ljudsku probavu, slezinu, želudac i pankreas. Kada osoba previše brine iz raznoranih razloga mogu joj se pojaviti bolni grčevi. Organi za varenje su u stalnom grču kod osoba koje mnogo brinu i samim tim ne mogu normalno obavljati svoje funkcije. Tada obrađena hrana u creva dolazi polusvarena i tada postaje veoma pogodna podloga za patogene organizme i njihove otpade koji direktno truju ljudski organizam.

Kako ostati pozitivan

Da bi se čovek oslobodio loših emocija i stresa potrebno je da počne da radi na sebi. Za početak više fizičkih aktivnosti i izbegavanje osoba koje stvaraju tenziju dosta će pomoći. Stručnjaci tvrde da se čovek mnogo bolje oseća i kada svoje emocije iskazuje, a ne čuva u sebi. Ukoliko osoba smatra da proživljava trenutno neku duboku bol, potrebno je podeliti je s nekim, poveriti se prijatelju ili potražiti pomoć psihijatra.

Joga je odličan metod ukoliko osoba odluči da ostane pozitivna u moru problema današnjice. Ona posebnu pažnju posvećuje disanju i razlličitim tehnikama disanja koje zaista pozitivno utičnu na ljudsko zdravlje.

Opraštanje je takođe odličan način da se čovek oslobodi negativnih emocija. Kada su ljutnja i besprisutni opraštanjem učinićemo dobro samo sebi, a u tom trenutku potrebno je misliti na sebe. Naravno osoba kojoj se oprosti ne mora posle imati titulu prijatelja, već taj oproštaj služi da se čovek oslobodi i oseti bolje.

Fizička aktivnost veoma će pomoći da čovek ostane pozitivan. Bilo da se radi o trčanju po parku, udaranje vreće ili nekih drugih vežbi jedanje od najboljih načina da se čovek oslobodi stresa. U toku na primer aerobnih vežbi ispušta se endorfin i baš iz tih razloga potrebno je i ove vežbe često upražnjavati kako bi se osećali bolje i raspoloženije.

Izreka “U zdravom telu, zdrav duh”, skroz je opravdana, jer je veza između mentalnog i fizičkog stanja neraskidiva. Šetnja na svežem vazduhu jako dobro će uticati na mnoga negativna osećanja koje ljudi nose u sebi. Desetak minuta do pola sata šetnje dnevno višestruko pozitivno će uticati na celokupno zdravlje čoveka, jer se na taj način umiruju nervi, udiše čist vazduh i opuštaju već napeti mišići.

Isot tako, pored toga što budi lepe osećaje, šetnja odlično utiče na održavanje vitke linije i na krvne sudove. Pozitivu u ljudski organizam sigurno uneće i vitamin C, Vitamin E, magnezijum, vitamin B, kao i folna kiselina.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs